Siracide 31
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| Sacra Bibbia Garofalo | Biblija Hrvatski |
|---|---|
| 1 Vegliare per arricchire logora la fibra; l’ansia di ciò allontana il sonno. | 1 Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san. |
| 2 La preoccupazione della vita fa svanire il sonno, come lo caccia una grave malattia. | 2 Dnevne se brige u san uvlače, i teška bolest ne da spavati. |
| 3 Si dà da fare il ricco per accumulare e, se riposa questo è a scopo di piacere; | 3 Bogataš se muči da skupi imetak, a kad se odmara, uživa u raskoši; |
| 4 ma, ecco, il misero lavora perché povero in casa, e, se riposa, quello non è riposo per lui. | 4 siromah se muči, jer nema od čega živjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu. |
| 5 Chi insegue l’oro non resta innocente e chi ama le ricchezze svia per esse: | 5 Tko ljubi zlato – ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem trči – zbog njega će zalutati. |
| 6 molti sono coloro che sono presi dall’oro e molti coloro che hanno confidato nelle perle! | 6 Mnogi postadoše žrtve zlata, propast im bijaše neminovna. |
| 7 Sì, quello è un intoppo per lo stolto: ogni insipiente ne resta preso! | 7 Jer ono je zamka onima koji mu žrtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata. |
| 8 Beato il ricco che è trovato integro perché non ha sviato dietro il denaro! | 8 Blago bogatašu koji se našao bez krivnje i koji nije trčao za zlatom! |
| 9 Chi è costui perché lo elogiamo poiché ha fatto cosa singolare in mezzo al popolo? | 9 Tko je taj, da mu čestitamo, jer je izvršio čudesna djela u svom narodu? |
| 10 Chi è stato provato da ciò e ne esce perfetto? Tale cosa gli è di vanto. Chi è che poteva deviare e non ha deviato, fare del male al prossimo e non lo ha fatto? | 10 Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao, neka mu je na čast! Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio, i zlo učiniti, a nije učinio? |
| 11 Stabili, così, sono i suoi beni; nell’adunanza, viene riferita la sua lode. | 11 Njegova će dobra biti trajna, i zajednica će slaviti dobrotu njegovu. |
| 12 Figlio mio, se siedi alla tavola di un grande, non spalancare su di essa le tue fauci; | 12 Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim ždrijela svoga i ne reci: »Ima dosta na njemu!« |
| 13 non dire: «C'è abbondanza là sopra»; ricorda che è cosa cattiva l’occhio cupido. Dio non ha creato cosa più terribile dell’occhio: l’occhio che si turba per qualunque cosa. | 13 Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno išta gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve što vidi. |
| 14 Non portare la mano dove altri guarda, per non incontrarti con lui nel piatto. | 14 Kamo drugi gleda, ti ne pružaj ruke, da se s njim ne sukobiš u zdjeli. |
| 15 Da ciò che è tuo intuisci ciò che è del prossimo e fa’ attenzione a quanto tu odi. | 15 Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu. |
| 16 Serviti da uomo dabbene di ciò che ti si porta; senza fretta per non riuscire di nausea. | 16 Pristojno jedi što ti je ponuđeno i ne budi pohlepan da te ne omrznu. |
| 17 Sii il primo a levarti per educazione; non essere insaziabile così da dar fastidio. | 17 Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazniš. |
| 18 Quando siedi in mezzo a molti, non voler stendere la mano prima di loro. | 18 Ako i u veliku društvu sjediš, ne pružaj ruke prije ostalih. |
| 19 Quanto poco basta all’uomo educato! Sul suo giaciglio non ha agitazioni: molestie d’insonnia, sconvolgimenti, coliche, volto contraffatto sono per l’uomo stolto; | 19 Malo je dosta čovjeku dobro odgojenu i on se ne muči na postelji svojoj. |
| 20 sonno ristoratore è per chi ha ventre leggero, che sorge al mattino e si sente bene. | 20 Umjeren obrok – dobar san, i čovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac. |
| 21 Se ti sei oppresso di cibi, sorgi, vomita e ne avrai sollievo. | 21 Ako si morao previše pojesti, ustani i izbljuj, i bit će ti lakše. |
| 22 Ascoltami, o figlio, e non far poco conto di me e alla fine mi troverai veritiero: sii modesto in tutte le tue opere e non ti capiterà alcun danno. | 22 Slušaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju ćeš shvatiti moje riječi. U svim djelima svojim budi umjeren i neće te snaći nikakva bolest. |
| 23 È benedetto chi è liberale nell’invitare: ciò ne testifica fedelmente la bontà. | 23 Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedočanstvo darežljivosti njegove. |
| 24 Di chi è sordidamente parco mormora la città: la testimonianza della sordidezza è schietta. | 24 Na loša se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o škrtosti njegovoj. |
| 25 Quanto al vino, non fare il bravo poiché il mosto ne inganna molti; | 25 U vinu se nemoj junačiti, jer je mnoge oborilo vino. |
| 26 la fornace saggia l’opera del fabbro e il vino gli alterchi della gente sprezzante. | 26 Kao što se u peći kuša čelik, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca. |
| 27 È succo vitale il vino per l’uomo che lo beve con moderazione. Che vita è quella in cui manca il vino? Esso fu fatto, fin dal principio, per l’allegria! | 27 Vino je život čovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je život bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima! |
| 28 Gaudio al cuore e gioia all’animo è il vino, se ne fai un uso opportuno e moderato; | 28 Radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj količini. |
| 29 dolor di capo e amaro disdoro è il vino per chi ne usa con eccitazione e violenza. | 29 Gorčina duše spopada čovjeka koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu. |
| 30 Vino in abbondanza è laccio per lo stolto: svigorisce e apre piaghe. | 30 Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnožava rane. |
| 31 In convito non rimproverare il vicino e non disprezzarlo quando è esilarato; non dirgli parole offensive e non altercare con lui sotto gli occhi degli altri. | 31 Na gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu ružne riječi i ne kinji ga tražeći da vrati dug. |