Proverbi 16
Versetti esaminati
| Sacra Bibbia Garofalo | Hrvatska Biblija |
|---|---|
| 1 All’uomo i disegni del cuore, ma a Jahvè la risposta della lingua. | 1 Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti. |
| 2 Ognuno stima pura la sua condotta, ma è Jahvè che pesa gli spiriti. | 2 Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove. |
| 3 Rimetti a Jahvè le tue imprese e i tuoi disegni avranno successo. | 3 Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti. |
| 4 Jahvè ha fatto ogni cosa con uno scopo; perfino l’empio per il giorno infausto. | 4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli. |
| 5 Jahvè ha in abominio ogni cuore altero; certo non resterà impunito. | 5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne. |
| 6 Con la bontà e la fedeltà si espia il peccato e con il timore di Jahvè si schiva il male. | 6 Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo. |
| 7 Quando Jahvè gradisce la condotta di alcuno, gli riconcilia anche i suoi nemici. | 7 Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim. |
| 8 Meglio poco e giusto, che molte entrate ingiuste. | 8 Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom. |
| 9 La mente dell’uomo decide della sua condotta, ma Jahvè dirige i suoi passi. | 9 Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove. |
| 10 Sulle labbra del re sta la decisione; nel giudizio la sua bocca non sbaglia. | 10 Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti. |
| 11 La bilancia e i due piatti giusti sono da Jahvè; tutti i pesi della bisaccia sono sua opera. | 11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi. |
| 12 Il commettere misfatti è in abominio ai re, perché il trono è fondato sulla giustizia. | 12 Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje. |
| 13 Ai re piacciono le parole veritiere e, amano chi parla rettamente. | 13 Mile su kraljevima usne pravedne, i oni ljube onog koji govori pravo. |
| 14 L’ira del re è messaggera di morte, ma l’uomo saggio la placherà. | 14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti, ali je mudar čovjek ublaži. |
| 15 Il volto sereno del re è vita; la sua benevolenza è come una nube primaverile. | 15 U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom. |
| 16 Quanto è meglio acquistare sapienza piuttosto che l’oro ed è meglio acquistare prudenza che argento. | 16 Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro. |
| 17 La strada maestra degli uomini retti è allontanarsi dal male; conserva la sua vita chi veglia sulla sua condotta. | 17 Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj. |
| 18 La superbia precede la rovina, e l’alterigia dello spirito precede la caduta. | 18 Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost. |
| 19 È meglio restar modesti con gli umili che spartire bottino con i superbi. | 19 Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima. |
| 20 Chi pone mente alla parola troverà bene e chi confida in Jahvè è beato. | 20 Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. |
| 21 Chi è saggio di mente è detto assennato; e dolcezza di parole dà efficacia alla dottrina. | 21 Mudar srcem naziva se razumnim, i prijazne usne uvećavaju znanje. |
| 22 La saggezza è fonte di vita per chi la possiede; castigo degli stolti è la stoltezza. | 22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost. |
| 23 Cuore saggio rende prudente la bocca e rende persuasive le sue labbra. | 23 Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava. |
| 24 Il parlare soave è un favo di miele; dolcezza dell’anima e salute delle ossa. | 24 Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima. |
| 25 C’è una strada che pare diritta a qualcuno; ma che finisce nelle vie della morte. | 25 Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti. |
| 26 La fame del lavoratore lavora per lui; perché la sua bocca lo stimola. | 26 Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova. |
| 27 L’uomo buono a nulla scava il male e sulle labbra ha come un fuoco ardente. | 27 Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni. |
| 28 L’uomo perversa getta contesa, e il calunniatore divide gli amici. | 28 Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje. |
| 29 L’uomo violento trascina il compagno e lo fa andare per una via non buona. | 29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga, i navodi ga na loš put. |
| 30 Chi socchiude gli occhi trama perversità; chi stringe le labbra compie il male, | 30 Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost. |
| 31 La canizie è corona gloriosa e si trova sulla via della giustizia. | 31 Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti. |
| 32 Chi è lento all’ira vale più del forte e chi domina se stesso vale più di un espugnatore di città. | 32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. |
| 33 La sorte si getta in grembo; ma ogni decisione viene da Jahvè. | 33 U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka. |