Genesis 41

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50
Libro non riconosciuto. Prova con un'abbreviazione valida (es. Gen, Es, Gv, Sal).
Versetti esaminati

Torna indietro

Nova Vulgata Hrvatska Biblija
1 Post duos annos vidit pharao somnium. Putabat se stare super fluvium,1 Poslije dvije godine usnu faraon da stoji pokraj Nila.
2 de quo ascendebant septem boves pulchrae et crassae et pascebantur in locis palustribus.2 Iz Nila iziđe sedam krava, lijepih i debelih; pasle su po šašu.
3 Aliae quoque septem emergebant post illas de flumine foedae confectaeque macie et stabant in ipsa amnis ripa;3 Ali odmah poslije njih iz Nila iziđe sedam drugih krava, ružnih i mršavih, te stanu uz one krave na obali Nila.
4 devoraveruntque septem boves pulchras et crassas. Expergefactus pharao4 Ružne i mršave krave požderu onih sedam lijepih i pretilih, i uto se faraon probudi.
5 rursum dormivit et vidit alterum somnium. Septem spicae pullulabant in culmo uno plenae atque formosae.5 Opet zaspi te usnu drugi san: sedam punih i jedrih klasova izraste na jednoj stabljici.
6 Aliae quoque totidem spicae tenues et percussae vento urente oriebantur6 Ali, eto, poslije njih uzraste sedam klasova šturih, istočnjakom opaljenih.
7 devorantes omnem priorum pulchritudinem. Evigilavit pharao, et ecce erat somnium!
7 Šturi klasovi proždru sedam jedrih i punih klasova. I faraon se probudi, i gle: bio je to san.
8 Et, facto mane, pavore perterritus misit ad omnes coniectores Aegypti cunctosque sapientes suos; et accersitis narravit somnium, nec erat qui interpretaretur.
8 Ujutro faraon bijaše uznemiren u duši, pa pozva sve čarobnjake i sve mudrace egipatske: ispriča im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumačiti.
9 Tunc demum reminiscens pincernarum magister ait: “ Confiteor peccatum meum.9 Onda progovori faraonov glavni peharnik: »Moram danas spomenuti jedan svoj propust.
10 Iratus rex servis suis me et magistrum pistorum retrudi iussit in carcerem principis satellitum,10 Jednom, kad se faraon razljutio na svoje službenike, mene i glavnog pekara stavio je u zatvor u zgradi glavnog upravitelja.
11 ubi una nocte uterque vidimus somnium praesagum futurorum.11 Usnusmo san iste noći, i ja i on, ali je svaki od nas usnuo san drugog značenja.
12 Erat ibi puer Hebraeus eiusdem ducis satellitum famulus, cui narrantes somnia12 Onda je s nama bio neki mladi Hebrej, sluga zapovjednika straže. Ispričasmo njemu svoje sne, a on nam ih protumači: kaza svakom značenje njegova sna.
13 audivimus quidquid postea rei probavit eventus. Ego enim redditus sum officio meo, et ille suspensus est in patibulo ”.
13 Kako nam ih je protumačio, tako nam se i dogodilo: mene vratiše na moje mjesto, a onoga objesiše.«
14 Protinus ad regis imperium eductum de carcere Ioseph totonderunt ac, veste mutata, obtulerunt ei.14 Faraon odmah pošalje po Josipa; izvuku ga brže-bolje iz tamnice; ošišaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona.
15 Cui ille ait: “ Vidi somnia, nec est qui edisserat; quae audivi te sapientissime conicere ”.15 Onda faraon reče Josipu: »Usnuo sam san, a nitko ga ne može protumačiti. Čuo sam o tebi da možeš protumačiti san čim ga čuješ.«
16 Respondit Ioseph: “ Absque me Deus respondebit prospera pharaoni! ”.
16 »Ništa ja ne mogu«, odgovori Josip faraonu, »nego će Bog dati pravi odgovor faraonu.«
17 Narravit ergo pharao, quod viderat: “ Putabam me stare super ripam fluminis17 Onda je faraon pripovjedio Josipu: »U svom snu stojim na obali Nila.
18 et septem boves de amne conscendere pulchras nimis et obesis carnibus, quae in pastu paludis virecta carpebant.18 I gle! Iz Nila iziđe sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po šašu.
19 Et ecce has sequebantur aliae septem boves in tantum deformes et macilentae, ut numquam tales in terra Aegypti viderim;19 Poslije njih izađe drugih sedam krava. Bile su mršave, vrlo ružne i koštunjave. Još nikad ne vidjeh onako ružnih krava u svoj zemlji egipatskoj!
20 quae, devoratis et consumptis prioribus,20 I sedam mršavih i ružnih krava proždru prvih sedam debelih krava.
21 nullum saturitatis dedere vestigium; sed simili macie et squalore torpebant. Evigilans, rursus sopore depressus,21 Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je što u trbuhu: bile su ružne kao i prije. Uto se probudim.
22 vidi somnium: Septem spicae pullulabant in culmo uno plenae atque pulcherrimae.22 Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova.
23 Aliae quoque septem tenues et percussae vento urente oriebantur e stipula;23 Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrčenih, šturih, istočnjakom opaljenih.
24 quae priorum pulchritudinem devoraverunt. Narravi coniectoribus somnium, et nemo est qui edisserat ”.
24 I šturi klasovi proždru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vračarima, ali nema nikoga da mi razjasni.«
25 Respondit Ioseph: “ Somnium regis unum est: quae facturus est, Deus ostendit pharaoni.25 Onda Josip reče faraonu: »Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu što kani učiniti.
26 Septem boves pulchrae et septem spicae plenae septem ubertatis anni sunt; eandemque vim somnii comprehendunt.26 Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san.
27 Septem quoque boves tenues atque macilentae, quae ascenderunt post eas, et septem spicae tenues et vento urente percussae septem anni sunt venturae famis,27 Sedam mršavih i ružnih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istočnjakom opaljenih klasova, označuje sedam gladnih godina.
28 qui hoc ordine complebuntur:28 To je ono što sam već faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu što kani učiniti.
29 ecce septem anni venient fertilitatis magnae in universa terra Aegypti;29 Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj.
30 quos sequentur septem anni alii tantae sterilitatis, ut oblivioni tradatur cuncta retro abundantia. Consumptura est enim fames omnem terram,30 A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj.
31 et ubertatis magnitudinem perditura est inopiae magnitudo.31 Kako glad bude harala zemljom, neće se ni znati da je u zemlji bilo obilje – zbog gladi koja će doći – jer će biti vrlo velika.
32 Quod autem vidisti secundo ad eandem rem pertinens somnium, firmitatis indicium est, eo quod fiat sermo Dei et velocius a Deo impleatur.
32 A što se faraonov san ponovio, znači da se Bog na to zaista odlučio i da će to uskoro provesti.
33 Nunc ergo provideat rex virum intellegentem et sapientem et praeficiat eum terrae Aegypti33 Zato neka faraon izabere sposobna i mudra čovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom.
34 constituatque praepositos per cunctas regiones et quintam partem fructuum per septem annos fertilitatis,34 Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji će kupiti petinu sve žetve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja.
35 qui iam nunc futuri sunt, congreget in horrea; et omne frumentum sub pharaonis potestate condatur serveturque in urbibus;35 Neka skupljaju od svakog žita za sedam dobrih godina što dolaze; neka s ovlaštenjem faraonovim sabiru žito za hranu i pohranjuju ga po gradovima.
36 et paretur futurae septem annorum fami, quae pressura est Aegyptum, et non consumetur terra inopia ”.
36 Neka zalihe služe za hranu u zemlji za sedam godina gladi što će snaći zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne.«
37 Placuit pharaoni consilium et cunctis ministris eius.37 Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim službenicima.
38 Locutusque est ad eos: “ Num invenire poterimus talem virum, qui spiritu Dei plenus sit? ”.38 Zato faraon reče svojim službenicima: »Zar bismo mogli naći drugoga kao što je on, čovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim?«
39 Dixit ergo ad Ioseph: “ Quia ostendit tibi Deus omnia, quae locutus es, numquid sapientiorem et consimilem tui invenire potero?39 A onda faraon reče Josipu: »Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti.
40 Tu eris super domum meam, et ad tui oris imperium cunctus populus meus oboediet; uno tantum regni solio te praecedam ”.40 Ti ćeš biti upravitelj moga dvora: sav će se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja ću biti veći od tebe.
41 Dixitque rursus pharao ad Ioseph: “ Ecce, constitui te super universam terram Aegypti ”.
41 Postavljam te, evo«, reče faraon Josipu, »nad svom zemljom egipatskom.«
42 Tulitque anulum de manu sua et dedit eum in manu eius; vestivitque eum stola byssina et collo torquem auream circumposuit.42 Poslije toga skine faraon sa svoje ruke pečatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjećom od najljepše tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac.
43 Fecitque eum ascendere super currum suum secundum, clamante praecone: “ Abrech! ”, ut omnes coram eo genuflecterent et praepositum esse scirent universae terrae Aegypti.
43 Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: »Abrek! Na koljena!« Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku.
44 Dixit quoque rex ad Ioseph: “ Ego sum pharao; absque tuo imperio non movebit quisquam manum aut pedem in omni terra Aegypti ”.44 Još faraon reče Josipu: »Premda sam ja faraon, neće nitko dići svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj.«
45 Vertitque nomen eius et vocavit eum lingua Aegyptiaca Saphaneth Phanec (quod interpretatur Salvator mundi) deditque illi uxorem Aseneth filiam Putiphare sacerdotis Heliopoleos.
Egressus est itaque Ioseph ad terram Aegypti		45 Faraon nazva Josipa »Safenat Paneah«, a za ženu mu dade Asenatu, kćer Poti-Fere, svećenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj.
46 ­ triginta autem annorum erat quando stetit in conspectu regis pharaonis ­ et circuivit omnes regiones Aegypti.
46 Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u službu faraona, kralja egipatskog. A otišavši Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj.
47 Venitque fertilitas septem annorum, et segetes congregavit in horrea Aegypti47 Za sedam rodnih godina zemlja je rađala u obilju;
48 condens in singulis urbibus frumentum camporum in circuitu.48 on je – u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala – kupio od različite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajući u svakom gradu urod iz okolnih polja.
49 Tantaque fuit abundantia tritici, ut arenae maris coaequaretur, et copia mensuram excederet.
49 Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše.
50 Nati sunt autem Ioseph filii duo, antequam veniret fames, quos ei peperit Aseneth filia Putiphare sacerdotis Heliopoleos.50 Dok još ne nasta gladna godina, Josip imade dva sina koje mu rodi Asenata, kći Poti-Fere, svećenika u Onu.
51 Vocavitque nomen primogeniti Manasses dicens: “ Oblivisci me fecit Deus omnium laborum meorum et domus patris mei ”.51 Prvorođencu Josip nadjenu ime Manaše, »jer Bog je«, reče, »dao te sam zaboravio svoje teškoće i svoj očinski dom«.
52 Nomen quoque secundi appellavit Ephraim dicens: “ Crescere me fecit Deus in terra paupertatis meae ”.
52 Drugomu nadjenu ime Efrajim, »jer Bog me«, reče, »učinio rodnim u zemlji moje nevolje«.
53 Igitur, transactis septem annis ubertatis, qui fuerant in Aegypto,53 Sedam godina obilja koje je uživala zemlja egipatska dođe kraju,
54 coeperunt venire septem anni inopiae, quos praedixerat Ioseph, et in universo orbe fames praevaluit; in cuncta autem terra Aegypti erat panis.54 a primače se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijaše glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.
55 Qua esuriente, clamavit populus ad pharaonem alimenta petens. Quibus ille respondit: “ Ite ad Ioseph et, quidquid vobis dixerit, facite ”.55 A kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon reče Egipćanima: »Idite k Josipu i što god vam rekne, činite!«
56 Et invaluit fames in omni terra Aegypti; aperuitque Ioseph universa horrea et vendebat Aegyptiis; nam et illos oppresserat fames.56 Kad se glad proširi po svoj zemlji, Josip rastvori skladišta te je Egipćane opskrbljivao žitom, jer je glad postala žestoka i u zemlji egipatskoj.
57 Omnesque provinciae veniebant in Aegyptum, ut emerent escas apud Ioseph, quia inopia invaluerat in universa terra.
57 Sav je svijet išao u Egipat k Josipu da kupuje žita, jer je strašna glad vladala po svem svijetu.