Qoelet 10
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| BIBBIA TINTORI | Biblija Hrvatski |
|---|---|
| 1 Le mosche che vi muoiono guastan la soavità dell'unguento. Val più della sapienza e della gloria una piccola stoltezza a tempo. | 1 Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti. |
| 2 Il cuore del sapiente va a destra, il cuore dello stolto va a sinistra. | 2 Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim. |
| 3 Di più lo stolto, per qualunque via vada, essendo egli sciocco, crede che tutti gli altri siano sciocchi. | 3 Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud. |
| 4 Se l'animo del sovrano si inalbera contro di te, non abbandonare il tuo posto, perchè la calma impedirà molti peccati. | 4 Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe. |
| 5 C'è anche un altro male che ho veduto sotto il sole, e come per errore procede dal principe: | 5 Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca: |
| 6 lo stolto collocato in altissima dignilà, e i nobili a sedere in basso. | 6 ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje. |
| 7 Vidi gli schiavi a cavallo, e i principi camminare a piedi come schiavi. | 7 Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge. |
| 8 Chi scava la fossa vi cascherà dentro e chi distrugge la siepe sarà morso dal serpente. | 8 Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija. |
| 9 Chi smuove le pietre ne resterà offeso, e chi spacca le legna si farà del male. | 9 Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati. |
| 10 Se il ferro è diventato ottuso e non è come prima, ma ha perso il taglio, si affila con molta fatica, così dall'industre lavoro verrà la sapienza. | 10 Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh. |
| 11 Se il serpente morde in silenzio, nulla ha meno del serpente l'occulto detrattore. | 11 Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi. |
| 12 Le parole della bocca del sapiente (son piene di) grazia e le labbra dello stolto ne saranno la rovina. | 12 Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne. |
| 13 Il principio del suo parlare è la stoltezza, e la fine dei suoi discorsi è errore funestissimo. | 13 On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem. |
| 14 Lo stolto moltiplica le parole. Non sa l'uomo ciò che è stato, e quello che sarà chi glielo potrà indicare? | 14 Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti? |
| 15 Le fatiche degli stolti saran il loro tormento, essi non sanno la strada per andare alla città. | 15 Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad. |
| 16 Guai a te, o terra, che hai per re un fanciullo, e principi che mangiano la mattina. | 16 Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste. |
| 17 Beata la terra che ha un re nobile e principi che mangiano a loro tempo, per ristorarsi e non per gozzovigliare. | 17 Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju. |
| 18 A causa delle pigrizie andrà giù il palco, e a causa dell'infingardaggine delle mani pioverà in casa. | 18 S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća. |
| 19 Fan conviti per stare allegri, il vino per render gaia la vita, e tutto obbedisce al danaro. | 19 Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve. |
| 20 Non parlar male del re, nemmen col pensiero, non dir male del ricco, nemmeno nel segreto della tua camera, perchè gli uccelli dell'aria porteranno la tua, voce, e i volatili riferiranno i tuoi sentimenti. | 20 Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati. |
ITALIANO
ENGLISH
ESPANOL
FRANCAIS
LATINO
PORTUGUES
DEUTSCH
MAGYAR
Ελληνική
לשון עברית
عَرَبيْ