Knjiga Sirahova 38
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| Biblija Hrvatski | Sacra Bibbia Garofalo |
|---|---|
| 1 Časti liječnika čašću koja mu pripada zbog njegove službe, jer je i njega Gospod stvorio. | 1 Tieni conto del medico per quando ne hai bisogno, poiché lo ha istituito Dio. |
| 2 Liječenje od Svevišnjeg dolazi, kao što se dar od kralja dobiva. | 2 Il medico è reso esperto da Dio e dal re riceve i doni. |
| 3 Znanje uzdiže glavu liječniku i moćnici ga poštuju. | 3 La scienza del medico esalta la sua testa ed egli sta dinanzi ai nobili. |
| 4 Gospod od zemlje pravi lijekove i razborit ih čovjek ne odbacuje. | 4 Dio trae i medicamenti dalla terra: l’uomo intelligente non li disprezzi. |
| 5 Nije li po drvetu voda postala slatka, pokazujuć’ tako svoju moć? | 5 Non furono addolcite le acque con un legno perché l’uomo conoscesse il suo potere? |
| 6 Ljudima je dao znanost da uzmognu slaviti snagu djela njegovih. | 6 Egli ha dato agli uomini intelligenza, perché si vantino delle sue opere mirabili: |
| 7 Njima se liječi i bol ublažuje, od njih ljekarnik lijekove priprema. | 7 così, mediante quelle, il medico fa calmare i dolori e lo speziale prepara i suoi unguenti. |
| 8 Tako nema kraja djelima njegovim, i po njemu se blagostanje širi svijetom. | 8 Non venga meno, perciò, l’opera di lui e il suo aiuto ai figli degli uomini! |
| 9 Sine moj, u bolesti ne budi potišten, već se Bogu moli, jer on zdravlje daje. | 9 Figlio mio, non indugiare quando sei ammalato: prega Dio, perché egli ti apporterà sollievo; |
| 10 Bježi od nepravde i ne budi pristran, i od svih grijeha očisti srce. | 10 tieniti lontano dall’iniquità e dalla parzialità e monda il cuore da ogni peccato; |
| 11 Prinesi žrtvu blagomirisnu i spomen-žrtvu i pretio dar prema imanju svojem. | 11 offri l’incenso e l’offerta del ricordo e il sacrificio pingue, secondo la tua capacità. |
| 12 Ali i liječniku mjesta daj, i njega je Gospod stvorio: nek’ nije daleko od tebe, jer i on je potreban. | 12 Fa’ posto anche al medico e questi non si tenga lontano, perché è necessario anche lui. |
| 13 Katkad je spas u ruci njihovoj, | 13 Capita, infatti, che nella sua mano sia la sorte buona; |
| 14 jer se i oni Bogu utječu da im poda milost izlječenja i lijek za spas života. | 14 poiché anche lui prega Dio, per capire la malattia e la cura adatta per far ritornare in salute. |
| 15 Tko griješi pred Stvoriteljem svojim, nek’ padne u ruke liječničke. | 15 Colui che pecca contro il proprio creatore sarà lasciato nelle mani dei medici. |
| 16 Sine moj, roni suze nad mrtvim, tužaljkom prokukaj kao patnik skrhan: ukopaj mu tijelo prema običaju i ne uskrati počasti grobu njegovu. | 16 Figlio mio, piangi sopra un morto, rattristati e fa’ il tuo lamento. Secondo dovere, componigli il corpo né sottrarti quando spira. |
| 17 Gorko plači i žarko ridaj i pokaži žalost koju zaslužuje: jedan ili dva dana, da izbjegneš govorkanje, a potom se utješi od žalosti svoje. | 17 Fa’ un pianto amaro e compi una lamentazione e mettiti in lutto come conviene per lui; un giorno o due per via delle male lingue |
| 18 Jer od tuge dolazi prijeka smrt, i žalost slabi snagu životnu. | 18 e poi consolati poiché hai avuto afflizione. Dalla mestizia proviene il danno e la tristezza del cuore abbatte le forze. |
| 19 Neka žalost prođe s pogrebom, jer je život u žalosti nepodnošljiv. | 19 È un castigo la lunga mestizia e una vita da afflitto apporta dolore. |
| 20 Ne prepuštaj srce svoje žalosti: odagnaj je i misli na svoj svršetak. | 20 Non porre più il cuore su di lui; non pensarci più e ricordati della fine. |
| 21 I ne zaboravi: povratka nema; njemu ne koristiš, a sebi udiš. | 21 Non ricordarlo perché non ha più speranza; in che gli dai profitto e a te non nuoci? |
| 22 Misli na njegovu kob koja je i tvoja: jučer meni, danas tebi. | 22 Ricordati della sua sorte perché così è la tua: a lui ieri, a te oggi. |
| 23 Kad mrtvac počine, nek’ počine i spomen njegov i utješi se kad izađe njegov duh. | 23 Riposa il morto e riposi la sua memoria; consolati piuttosto dell’uscita della sua anima. |
| 24 U dokolici je mudrost zakonoznanca, i tko je od poslova slobodan postaje mudar. | 24 La sapienza dello scriba fiorisce in tempo di riposo; chi è libero da incombenze diventa sapiente. |
| 25 Kako će omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi? | 25 Come diventerà sapiente chi guida l’aratro e tiene il pungolo con spavalderia, chi spinge i buoi, assorto in ciò che lo riguarda, e passa il tempo con i giovenchi? |
| 26 Um je njegov obuzet brazdama koje slijedi, a bdjenja mu prolaze u tovu junadi. | 26 Il suo impegno sta nell’ordinare i solchi e veglia a provvedere la greppia. |
| 27 Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i noć: oni koji rezbare pečatnjake i trude se neprestano oko novih šara svesrdno teže za što većom sličnošću uzoru i bdê noću da usavrše svoje djelo. | 27 Così ogni artigiano e, nello stesso tempo, architetto, il quale passa la notte come il giorno. Incide figure per sigilli e tutta la sua solerzia consiste nel portare varietà. È tutto impegnato nel ritrarre il quadro e le sue veglie sono per completare l’opera. |
| 28 Tako i kovač koji sjedi pokraj nakovnja i promatra sirovo željezo: dah ognja peče mu kožu, a on se oko vrela ognjišta napreže; zvuk čekića zaglušuje uho njegovo, oči upire u uzorak pred sobom; srcem misli na svršetak posla svog i noću bdî da ga usavrši. | 28 Così, il fabbro che è presso l’incudine, tutto intento al suo lavoro in ferro. Le vampe del fuoco gli hanno bruciato le carni ed egli deve lottare con il calore del fornello; il suono del martello gli rompe i timpani mentre i suoi occhi hanno di fronte modello. È tutto teso a finire il lavoro e veglia nell’ornarlo a perfezione. |
| 29 Tako i lončar koji sjedi kod posla svog i okreće točak nogama: uvijek je u brizi za djelo svoje i sve su mu kretnje odbrojane. | 29 Così il vasaio che siede al suo, lavoro, facendo girare la ruota con i piedi. Egli è sempre in affanno per la sua opera ed è tutto preoccupato del numero. |
| 30 Rukom daje oblik glini, a nogama je gnječi; srcem misli na laštenja i bdî noću da peć očisti. | 30 Con il braccio dà forma alla creta e davanti ai piedi ne piega la consistenza. È tutto impegnato nel dare la verniciatura e veglia nel mondare il fornello. |
| 31 Svi se oni u ruke uzdaju, i svaki je vičan svome poslu. | 31 Tutti costoro confidano nelle proprie mani e ognuno è bravo nella sua arte. |
| 32 Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi, a nema ni naselja ni putovanja. | 32 Senza di loro non può essere edificata la città; dove essi abitano non si soffre penuria. |
| 33 Ali njih ne pitaju u vijeću narodnom i ne ističu se u općini. Ne sjede na stolici sudačkoj i ne shvaćaju Zakona zavjetnoga. | 33 Ma non sono ricercati nel consiglio del popolo e nell’adunanza non figurano; non siedono sul seggio del giudice e non intendono la giustizia e il diritto; |
| 34 Ne ističu se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih među tvorcima mudrih izreka. Ali oni održavaju stvoreni svijet i molitva im je na djelo usmjerena. | 34 non mostrano erudizione e sagacia e non li senti esprimersi in parabole. Sono abili nelle lavorazioni mondane e i loro desideri sono per i lavori di artificio. |