SCRUTATIO

Utorak, 15 Rujan 2026 - Beata Maria Vergine Addolorata ( Letture di oggi)

Knjiga Sirahova 38


font
Biblija HrvatskiSacra Bibbia Garofalo
1 Časti liječnika čašću koja mu pripada zbog njegove službe,
jer je i njega Gospod stvorio.
1 Tieni conto del medico per quando ne hai bisogno, poiché lo ha istituito Dio.
2 Liječenje od Svevišnjeg dolazi,
kao što se dar od kralja dobiva.
2 Il medico è reso esperto da Dio e dal re riceve i doni.
3 Znanje uzdiže glavu liječniku
i moćnici ga poštuju.
3 La scienza del medico esalta la sua testa ed egli sta dinanzi ai nobili.
4 Gospod od zemlje pravi lijekove
i razborit ih čovjek ne odbacuje.
4 Dio trae i medicamenti dalla terra: l’uomo intelligente non li disprezzi.
5 Nije li po drvetu voda postala slatka,
pokazujuć’ tako svoju moć?
5 Non furono addolcite le acque con un legno perché l’uomo conoscesse il suo potere?
6 Ljudima je dao znanost
da uzmognu slaviti snagu djela njegovih.
6 Egli ha dato agli uomini intelligenza, perché si vantino delle sue opere mirabili:
7 Njima se liječi i bol ublažuje,
od njih ljekarnik lijekove priprema.
7 così, mediante quelle, il medico fa calmare i dolori e lo speziale prepara i suoi unguenti.
8 Tako nema kraja djelima njegovim,
i po njemu se blagostanje širi svijetom.
8 Non venga meno, perciò, l’opera di lui e il suo aiuto ai figli degli uomini!
9 Sine moj, u bolesti ne budi potišten,
već se Bogu moli, jer on zdravlje daje.
9 Figlio mio, non indugiare quando sei ammalato: prega Dio, perché egli ti apporterà sollievo;
10 Bježi od nepravde i ne budi pristran,
i od svih grijeha očisti srce.
10 tieniti lontano dall’iniquità e dalla parzialità e monda il cuore da ogni peccato;
11 Prinesi žrtvu blagomirisnu i spomen-žrtvu
i pretio dar prema imanju svojem.
11 offri l’incenso e l’offerta del ricordo e il sacrificio pingue, secondo la tua capacità.
12 Ali i liječniku mjesta daj, i njega je Gospod stvorio:
nek’ nije daleko od tebe, jer i on je potreban.
12 Fa’ posto anche al medico e questi non si tenga lontano, perché è necessario anche lui.
13 Katkad je spas u ruci njihovoj,13 Capita, infatti, che nella sua mano sia la sorte buona;
14 jer se i oni Bogu utječu da im poda milost izlječenja
i lijek za spas života.
14 poiché anche lui prega Dio, per capire la malattia e la cura adatta per far ritornare in salute.
15 Tko griješi pred Stvoriteljem svojim,
nek’ padne u ruke liječničke.
15 Colui che pecca contro il proprio creatore sarà lasciato nelle mani dei medici.
16 Sine moj, roni suze nad mrtvim,
tužaljkom prokukaj kao patnik skrhan:
ukopaj mu tijelo prema običaju
i ne uskrati počasti grobu njegovu.
16 Figlio mio, piangi sopra un morto, rattristati e fa’ il tuo lamento. Secondo dovere, componigli il corpo né sottrarti quando spira.
17 Gorko plači i žarko ridaj
i pokaži žalost koju zaslužuje:
jedan ili dva dana, da izbjegneš govorkanje,
a potom se utješi od žalosti svoje.
17 Fa’ un pianto amaro e compi una lamentazione e mettiti in lutto come conviene per lui; un giorno o due per via delle male lingue
18 Jer od tuge dolazi prijeka smrt,
i žalost slabi snagu životnu.
18 e poi consolati poiché hai avuto afflizione. Dalla mestizia proviene il danno e la tristezza del cuore abbatte le forze.
19 Neka žalost prođe s pogrebom,
jer je život u žalosti nepodnošljiv.
19 È un castigo la lunga mestizia e una vita da afflitto apporta dolore.
20 Ne prepuštaj srce svoje žalosti:
odagnaj je i misli na svoj svršetak.
20 Non porre più il cuore su di lui; non pensarci più e ricordati della fine.
21 I ne zaboravi: povratka nema;
njemu ne koristiš, a sebi udiš.
21 Non ricordarlo perché non ha più speranza; in che gli dai profitto e a te non nuoci?
22 Misli na njegovu kob koja je i tvoja:
jučer meni, danas tebi.
22 Ricordati della sua sorte perché così è la tua: a lui ieri, a te oggi.
23 Kad mrtvac počine, nek’ počine i spomen njegov
i utješi se kad izađe njegov duh.
23 Riposa il morto e riposi la sua memoria; consolati piuttosto dell’uscita della sua anima.
24 U dokolici je mudrost zakonoznanca,
i tko je od poslova slobodan postaje mudar.
24 La sapienza dello scriba fiorisce in tempo di riposo; chi è libero da incombenze diventa sapiente.
25 Kako će omudriti onaj tko upravlja plugom
i komu je sva slava u šiljku ostana,
tko tjera volove i bavi se radom oko njih
i koji govori samo o teladi?
25 Come diventerà sapiente chi guida l’aratro e tiene il pungolo con spavalderia, chi spinge i buoi, assorto in ciò che lo riguarda, e passa il tempo con i giovenchi?
26 Um je njegov obuzet brazdama koje slijedi,
a bdjenja mu prolaze u tovu junadi.
26 Il suo impegno sta nell’ordinare i solchi e veglia a provvedere la greppia.
27 Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i noć:
oni koji rezbare pečatnjake
i trude se neprestano oko novih šara
svesrdno teže za što većom sličnošću uzoru
i bdê noću da usavrše svoje djelo.
27 Così ogni artigiano e, nello stesso tempo, architetto, il quale passa la notte come il giorno. Incide figure per sigilli e tutta la sua solerzia consiste nel portare varietà. È tutto impegnato nel ritrarre il quadro e le sue veglie sono per completare l’opera.
28 Tako i kovač koji sjedi pokraj nakovnja
i promatra sirovo željezo:
dah ognja peče mu kožu,
a on se oko vrela ognjišta napreže;
zvuk čekića zaglušuje uho njegovo,
oči upire u uzorak pred sobom;
srcem misli na svršetak posla svog
i noću bdî da ga usavrši.
28 Così, il fabbro che è presso l’incudine, tutto intento al suo lavoro in ferro. Le vampe del fuoco gli hanno bruciato le carni ed egli deve lottare con il calore del fornello; il suono del martello gli rompe i timpani mentre i suoi occhi hanno di fronte modello. È tutto teso a finire il lavoro e veglia nell’ornarlo a perfezione.
29 Tako i lončar koji sjedi kod posla svog
i okreće točak nogama:
uvijek je u brizi za djelo svoje
i sve su mu kretnje odbrojane.
29 Così il vasaio che siede al suo, lavoro, facendo girare la ruota con i piedi. Egli è sempre in affanno per la sua opera ed è tutto preoccupato del numero.
30 Rukom daje oblik glini,
a nogama je gnječi;
srcem misli na laštenja
i bdî noću da peć očisti.
30 Con il braccio dà forma alla creta e davanti ai piedi ne piega la consistenza. È tutto impegnato nel dare la verniciatura e veglia nel mondare il fornello.
31 Svi se oni u ruke uzdaju,
i svaki je vičan svome poslu.
31 Tutti costoro confidano nelle proprie mani e ognuno è bravo nella sua arte.
32 Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi,
a nema ni naselja ni putovanja.
32 Senza di loro non può essere edificata la città; dove essi abitano non si soffre penuria.
33 Ali njih ne pitaju u vijeću narodnom
i ne ističu se u općini.
Ne sjede na stolici sudačkoj
i ne shvaćaju Zakona zavjetnoga.
33 Ma non sono ricercati nel consiglio del popolo e nell’adunanza non figurano; non siedono sul seggio del giudice e non intendono la giustizia e il diritto;
34 Ne ističu se naobrazbom ni zdravom rasudbom
i nema ih među tvorcima mudrih izreka.
Ali oni održavaju stvoreni svijet
i molitva im je na djelo usmjerena.
34 non mostrano erudizione e sagacia e non li senti esprimersi in parabole. Sono abili nelle lavorazioni mondane e i loro desideri sono per i lavori di artificio.