Proverbi 14
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
BIBBIA MARTINI | Biblija Hrvatski |
---|---|
1 La donna saggia edifica la sua casa; la stolta distrugge colle sue mani quella, che era già edificata. | 1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje. |
2 Chi cammina per la via retta, e teme Dio, è disprezzato da chi batte la strada dell'ignominia. | 2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga. |
3 La bocca dello stolto è verga di superbia; ma le labbra dei saggi sono la loro sicurezza. | 3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne. |
4 Dove mancano i bovi, è vuota la mangiatoja; dove sono le grasce in gran copia, ivi si riconosce la forza de' bovi. | 4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove. |
5 Il testimone fedele non dirà menzogna, ma il falso testimone vomiterà menzogne. | 5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž. |
6 Il derisore cerca la sapienza, e non la trova: i prudenti si istruiscono agevolmente. | 6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja. |
7 Cammina al contrario dello stolto: egli non conosce i dettami della prudenza. | 7 Idi od čovjeka bezumna, jer nećeš upoznati usne što zbore znanje. |
8 La saggezza dell'uom prudente sta in conoscere la sua strada: l'imprudenza degli stolti li mena fuori di strada. | 8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je. |
9 Lo stolto si burlerà del peccato: ma la grazia avrà sua stanza trai giusti. | 9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima. |
10 Il cuore (di ciascheduno) conosce l'afflizione dell'anima sua; e il gaudio di lui noi penetrerà un estraneo. | 10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi. |
11 La casa degli empj sarà spiantata: ma i padiglioni de'giusti saranno floridi. | 11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti. |
12 Havvi una strada, che all'uomo sembra diritta; ma la sua fine mena a morte. | 12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti. |
13 Il riso sarà mescolato col dolore: e il pianto succederà all'allegrezza. | 13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga. |
14 Lo stolto si pascerà del suo modo di vivere: ma l'uomo dabbene sta meglio di lui. | 14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom. |
15 L'uom senza sperienza credè ad ogni parola: ma l'uomo cauto bada, dove mettere i piedi. Il figliuolo, che non ha sincerità, non avrà bene: riusciranno felicemente le cose sue al servo prudente, e le sue vie saranno felici. | 15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj. |
16 Il saggio teme, e schiva il male: lo stolto va avanti, e non ha paura. | 16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je. |
17 L'uomo impaziente agirà da stolto: l'uomo tìnto diventa odioso. | 17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi. |
18 Gli imprudenti avranno per loro retaggio la stoltezza, e i prudenti saran coronati di scienza. | 18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje. |
19 Giaceranno i cattivi ai piedi de' buoni: e gli empj dinanzi alle porte de' giusti. | 19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim. |
20 Il povero è avuto a noia anche da' suoi prossimi: i ricchi hanno molti amici. | 20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja. |
21 Pecca chi disprezza il suo prossimo: e chi ha misericordia del povero, sarà beato. Chi crede nel Signore ama la misericordia. | 21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima. |
22 Sono in errore quelli, che fanno il male: la misericordia, e la verità pre parano i beni. | 22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro? |
23 Dovunque si lavora, ivi sarà l'abbondanza: dove molto si parla, vi sarà l'indigenza. | 23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo. |
24 Corona de'saggj son le loro ric chezze: la stoltezza resta agli stolti. | 24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna – njihova ludost. |
25 Il testimone fedele è liberatore degli uomini; il furbo spaccia menzogne. | 25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica. |
26 Nel timor del Signore trovasi fiducia costante; e i figliuoli di lui conser veranno speranza. | 26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje, i njegovim je sinovima utočište. |
27 Il timor del Signore sorgente di vita: ei fa, che si schivino le rovine mortali. | 27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti. |
28 La dignità del re sta nella moltitudine del popolo: ed è disonore del principe la scarsezza dei sudditi. | 28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada. |
29 Chi è paziente si governa con molta prudenza: ma l'impaziente fa manifesta la sua stoltezza. | 29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost. |
30 La sanità del cuore da vita alla carne: l'invidia è tarlo delle ossa. | 30 Mirno je srce život tijelu, ljubomor je gnjilež u kostima. |
31 Chi opprime il mendico, fa contumelia al suo Creatore: ma a lui rende onore, chi ha compassione del povero. | 31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu. |
32 La sua malizia darà all'empio la spinta: ma il giusto nella sua morte ha speranza; | 32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište. |
33 Nel cuore dell'uom prudente abita la sapienza, ed egli illuminerà qualunque ignorante. | 33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže. |
34 La giustizia fa grande una nazione: ma il peccato fa infelici i popoli. | 34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima. |
35 Il ministro intelligente è grato al re: quello, che non è buono a nulla, proverà il suo sdegno. | 35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi. |