Evanđelje po Luki 14

¹Jedne subote dođe on u kuću nekoga prvaka farizejskog na objed. A oni ga vrebahu.²Kad evo: pred njim neki čovjek koji je imao vodenu bolest.³Nato Isus upita zakonoznance i farizeje: »Je li dopušteno subotom liječiti ili nije?«⁴A oni mukom ponikoše. On ga dotaknu, izliječi i otpusti.⁵A njima reče: »Ako komu od vas sin ili vol padne u bunar, neće li ga brže bolje izvući i u dan subotnji?«⁶I ne mogoše mu na to odgovoriti.⁷Promatrajući kako uzvanici biraju prva mjesta, kaza im prispodobu:⁸»Kada te tko pozove na svadbu, ne sjedaj na prvo mjesto da ne bi možda bio pozvan koji časniji od tebe,⁹te ne dođe onaj koji je pozvao tebe i njega i ne rekne ti: ‘Ustupi mjesto ovome.’ Tada ćeš, postiđen, morati zauzeti posljednje mjesto.¹⁰Nego kad budeš pozvan, idi i sjedni na posljednje mjesto pa, kada dođe onaj koji te pozvao, da ti rekne: ‘Prijatelju, pomakni se naviše!’ Bit će ti to tada na čast pred svim sustolnicima,¹¹jer – svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen.«¹²A i onome koji ga pozva, kaza: »Kad priređuješ objed ili večeru, ne pozivaj svojih prijatelja, ni braće, ni rodbine, ni bogatih susjeda, da ne bi možda i oni tebe pozvali i tako ti uzvratili.¹³Nego kad priređuješ gozbu, pozovi siromahe, sakate, hrome, slijepe.¹⁴Blago tebi jer oni ti nemaju čime uzvratiti. Uzvratit će ti se doista o uskrsnuću pravednih.«¹⁵Kad je to čuo jedan od sustolnika, reče mu: »Blago onome koji bude blagovao u kraljevstvu Božjem!«¹⁶A on mu reče:
»Čovjek neki priredi veliku večeru i pozva mnoge.¹⁷I posla slugu u vrijeme večere da rekne uzvanicima: ‘Dođite! Već je pripravljeno!’¹⁸A oni se odreda počeli ispričavati. Prvi mu reče: ‘Njivu sam kupio i valja mi poći pogledati je. Molim te, ispričaj me.’¹⁹Drugi reče: ‘Kupio sam pet jarmova volova pa idem okušati ih. Molim te, ispričaj me.’²⁰Treći reče: ‘Oženio sam se i zato ne mogu doći.’«²¹»Sluga se vrati i javi to domaćinu. Tada domaćin, gnjevan, reče sluzi: ‘Iziđi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake, sakate, slijepe i hrome.’²²I sluga reče: ‘Gospodaru, učinjeno je što si naredio i još ima mjesta.’²³Reče gospodar sluzi: ‘Iziđi na putove i među ograde i prisili neka uđu da mi se napuni kuća.’²⁴A kažem vam: nijedan od onih pozvanih neće okusiti moje večere.«²⁵S njim je zajedno putovalo silno mnoštvo. On se okrene i reče im:²⁶»Dođe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik!²⁷I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik!«²⁸»Tko od vas, nakanivši graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti:²⁹da ga ne bi – pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti – počeli ismjehivati svi koji to vide:³⁰‘Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!’³¹Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti da li s deset tisuća može presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća?³²Ako ne može, dok je onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir.«³³»Tako dakle nijedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.«³⁴»Dobra je sol. Ali ako i sol obljutavi, čime će se ona začiniti?³⁵Nije prikladna ni za zemlju ni za gnojište. Van se baca. Tko ima uši da čuje, neka čuje!«

Cambia Bibbia

Confronta con un'altra Bibbia

Versetti esaminati