Siracide 31
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| BIBBIA MARTINI | Biblija Hrvatski |
|---|---|
| 1 Le vigilie dell'avarizia consuman le carni, e le sue cure levano il sonno. | 1 Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san. |
| 2 I pensieri dell'avvenire sturbano la quiete, come la grave malattia fa vegliar l'uomo. | 2 Dnevne se brige u san uvlače, i teška bolest ne da spavati. |
| 3 Faticò il ricco per adunare ricchezze, e nel suo riposo è ricolmo di beni. | 3 Bogataš se muči da skupi imetak, a kad se odmara, uživa u raskoši; |
| 4 Lavora il povero per bisogno di vitto, e se fa fine di lavorare diventa mendico. | 4 siromah se muči, jer nema od čega živjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu. |
| 5 Chi è amante dell'oro, non sarà giusto, e chi va dietro alla corruzione, di essa sarà ripieno. | 5 Tko ljubi zlato – ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem trči – zbog njega će zalutati. |
| 6 Molti sono andati in precipizio a causa dell'oro, e la bellezza di lui fu la loro perdizione. | 6 Mnogi postadoše žrtve zlata, propast im bijaše neminovna. |
| 7 Legno d'inciampo è l'oro per quelli, che a lui fan sagrifizio: guai a quelli, che gli van dietro; ma tutti gli imprudenti periranno per esso. | 7 Jer ono je zamka onima koji mu žrtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata. |
| 8 Beato il ricco, che è trovato senza colpa, ed il quale non va dietro all'oro né sua speranza ripone nel denaro, e nei tesori. | 8 Blago bogatašu koji se našao bez krivnje i koji nije trčao za zlatom! |
| 9 Chi è costui, e gli darem lode? perché egli ha fatto cose mirabili nella sua vita. | 9 Tko je taj, da mu čestitamo, jer je izvršio čudesna djela u svom narodu? |
| 10 Egli fu provato per mezzo dell'oro, e trovato perfetto; ed avranne gloria eterna. Egli potea peccare, e non peccò, far del male, e nol fece: | 10 Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao, neka mu je na čast! Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio, i zlo učiniti, a nije učinio? |
| 11 Per questo i beni di lui sono stabili nel Signore, e le sue limosine saran celebrate da tutta la congregazione de' santi. | 11 Njegova će dobra biti trajna, i zajednica će slaviti dobrotu njegovu. |
| 12 Se' tu assiso a splendida mensa? non essere tu ivi il primo a spalancare la gola. | 12 Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim ždrijela svoga i ne reci: »Ima dosta na njemu!« |
| 13 Non dire: molta è la roba, che è in tavola. | 13 Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno išta gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve što vidi. |
| 14 Ricordati, che una mala cosa è l'occhio cattivo. | 14 Kamo drugi gleda, ti ne pružaj ruke, da se s njim ne sukobiš u zdjeli. |
| 15 Non v'ha di peggio di quest'occhio tralle cose create? per questo egli in veggendo, piange con tutto il suo volto. | 15 Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu. |
| 16 Non essere il primo a stendere la mano, affinchè maltrattato dall'invidioso tu non abbi ad arrossire. | 16 Pristojno jedi što ti je ponuđeno i ne budi pohlepan da te ne omrznu. |
| 17 Nel prendere le vivande non urtare cogli altri. | 17 Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazniš. |
| 18 Giudica del genio del tuo prossimo dal tuo. | 18 Ako i u veliku društvu sjediš, ne pružaj ruke prije ostalih. |
| 19 Serviti da uomo frugale di quelle cose, che li son messe davanti, affinchè non avvenga, che col molto mangiare tu ti renda odioso. | 19 Malo je dosta čovjeku dobro odgojenu i on se ne muči na postelji svojoj. |
| 20 Sii il primo a finire per verecondia, e non essere smoderato per non disgustare veruno. | 20 Umjeren obrok – dobar san, i čovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac. |
| 21 E se siedi in mezzo a molti, non istender la mano prima di quelli, e non essere il primo a chiedere da bere. | 21 Ako si morao previše pojesti, ustani i izbljuj, i bit će ti lakše. |
| 22 Quanto poco vino è sufficiente ad un uomo bene educato! e in dormendo non ne sarai inquietato, e non ne sentirai incomodo. | 22 Slušaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju ćeš shvatiti moje riječi. U svim djelima svojim budi umjeren i neće te snaći nikakva bolest. |
| 23 Le vigilie, la colica, e i dolori sono per l'uomo intemperante. | 23 Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedočanstvo darežljivosti njegove. |
| 24 Il sonno salubre è per l'uomo parco: egli dorme sino al mattino, e l'anima di lui sarà lieta con esso. | 24 Na loša se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o škrtosti njegovoj. |
| 25 Che se tu se' stato forzato a mangiar molto, vattene dalla conversazione, vomita, e ti troverai sollevato, e non cagionerai malattia al tuo corpo. | 25 U vinu se nemoj junačiti, jer je mnoge oborilo vino. |
| 26 Figliuolo ascoltami, e non disprezzarmi, e da ultimo conoscerai quel, che siano le mie parole. | 26 Kao što se u peći kuša čelik, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca. |
| 27 In tutte le operazioni tue sii diligente, e non si accosterà a te nissun malore. | 27 Vino je život čovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je život bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima! |
| 28 Colui, che è liberale nel dar del pane, è benedetto dalle labbra di molti e la testimonianza, che rendesi alla bontà di lui, è sicura. | 28 Radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj količini. |
| 29 Contro di chi è spilorcio nel dar del pane mormora tutta la città, e la testimonianza renduta alla spilorceria di lui è verace. | 29 Gorčina duše spopada čovjeka koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu. |
| 30 Non provocare i bravi bevitori: perocché molti sono stati sterminati dal vino. | 30 Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnožava rane. |
| 31 Il fuoco prova la durezza del ferro; così il vino bevuto fino all'ebbrezza manifesta i cuori de' superbi. | 31 Na gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu ružne riječi i ne kinji ga tražeći da vrati dug. |
| 32 Buona vita per gli uomini è il vino usato con sobrietà: sarai sobrio, se ne berai con moderazione. | |
| 33 Qual vita è quella di chi sta senza vino? | |
| 34 Che è quello, che ci priva della vita? la morte. | |
| 35 Il vino da principio fa creato per giocondità, non per l'ubbriachezza. | |
| 36 Il vino bevuto moderatamente rallegra l'anima, e il cuore. | |
| 37 Il ber temperato è salute dell'anima, e del corpo. | |
| 38 Il troppo vino fa le contese, e l'ira, e molte rovine. | |
| 39 Il vino bevuto in copia è l'amarezza dell'anima. | |
| 40 L'ubbriacchezza fa ardito lo stolta ad offendere, snerva le forze, ed è cagion di ferite. | |
| 41 In un convito dove si beve, non riprendere il prossimo, e noi disprezzare nella sua allegria: | |
| 42 Non dirgli parola di ingiuria, e noi pressare col chiedergli il tuo. |