Evanđelje po Luki 1
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
Biblija Hrvatski | BIBBIA VOLGARE |
---|---|
1 Kad već mnogi poduzeše sastaviti izvješće o događajima koji se ispuniše među nama – | 1 Imperò che certo molti si son sforzati di ordinare la narrazione delle cose, le quali sono compiute in noi; |
2 kako nam to predadoše oni koji od početka bijahu očevici i sluge Riječi – | 2 come a noi dettero coloro, ch' essi veddero dal principio, e furono ministri del sermone; |
3 pošto sam sve, od početka, pomno ispitao, naumih i ja tebi, vrli Teofile, sve po redu napisati | 3 a me è parso, accostato per notizia diligentemente, a te, o ottimo Teofilo, scrivere per ordine tutte cose insino dal principio, |
4 da se tako osvjedočiš o pouzdanosti svega u čemu si poučen. | 4 acciò conosci la verità di quelle parole delle quali sei stato ammaestrato. (Gli è da sapere che questo è parlar dell' evangelista Luca). |
5 U dane Heroda, kralja judejskoga, bijaše neki svećenik imenom Zaharija iz razreda Abijina. Žena mu bijaše od kćeri Aronovih, a ime joj Elizabeta. | 5 Nel tempo di Erode, re di Iudea, fu uno (uomo) sacerdote, che avea nome Zaccaria, della generazione di Abia; e la mogliere fu delle figliuole di Aaron, e il nome suo fu Elisabet. |
6 Oboje bijahu pravedni pred Bogom: živjeli su besprijekorno po svim zapovijedima i odredbama Gospodnjim. | 6 Ed erano ambedue giusti dinanzi da Dio, e in tutti li comandamenti del Signore perseveravano senza nullo remaricamento. |
7 No nisu imali djeteta jer Elizabeta bijaše nerotkinja, a oboje već poodmakle dobi. | 7 E non avevano alcuno figliuolo; imperò che Elisabet era sterile, e ambeduoi essendo andati nelli suoi giorni. |
8 Dok je Zaharija jednom po redu svoga razreda obavljao svećeničku službu pred Bogom, | 8 E avvenne che Zaccaria, usando l' officio del sacerdozio dinanzi da Dio, |
9 ždrijebom ga zapade po bogoslužnom običaju da uđe u Svetište Gospodnje i prinese kâd. | 9 secondo l'usanza del sacerdozio (e dell' officio), vennegli per sorte di andare al tempio del Signore, e di dar l'incenso. |
10 Za vrijeme kađenice sve je ono mnoštvo naroda vani molilo. | 10 E dando l' incenso, tutta la moltitudine del popolo stava di fuori (del tempio), e oravano. |
11 A njemu se ukaza anđeo Gospodnji. Stajao je s desne strane kadionoga žrtvenika. | 11 E l'angelo del Signore apparve (nell' ora dell' incensare) a Zaccaria, stando dal lato dritto dell' altare, dove dava l' incenso. |
12 Ugledavši ga, Zaharija se prepade i strah ga spopade. | 12 E vedendo Zaccaria l'angelo, turbossi e temette molto. |
13 No anđeo mu reče: »Ne boj se, Zaharija! Uslišana ti je molitva: žena će ti Elizabeta roditi sina. Nadjenut ćeš mu ime Ivan. | 13 E l'angelo gli disse: Zaccaria, non temere, imperò che la tua orazione è esaudita; e la donna tna Elisabet partorirà uno figliuolo; e [gli] ponera' nome Ioanne. |
14 Bit će ti radost i veselje i rođenje će njegovo mnoge obradovati. | 14 E sarà a te allegrezza ed esaltamento; e molti nel suo nascimento allegreransi. |
15 Bit će doista velik pred Gospodinom. Ni vina ni drugoga opojnog pića neće piti. Duha Svetoga bit će pun već od majčine utrobe. | 15 E sarà grande dinanzi da Dio, e non beverà vino nè cervogia; e sarà pieno di Spirito Santo, insino nel ventre della madre. |
16 Mnoge će sinove Izraelove obratiti Gospodinu, Bogu njihovu. | 16 E molti delli figliuoli d' Israel convertirà al Signore Dio loro. |
17 Ići će pred njim u duhu i sili Ilijinoj da obrati srce otaca k sinovima i nepokorne k razumnosti pravednih te spremi Gospodinu narod pripravan.« | 17 Ed egli andarà dinanzi da lui in spirito e in virtù di Elia, acciò ch' egli converta li cuori de' padri ne' figliuoli, e gl' increduli alla prudenza de' giusti, ad apparecchiar al Signore il popolo perfetto. |
18 Nato Zaharija reče anđelu: »Po čemu ću ja to razaznati? Ta star sam i žena mi poodmakle dobi.« | 18 E disse Zaccaria all' angelo: donde saprò questo? io certo sono antiquo, e la mia mogliere ha finito gli suoi tempi. |
19 Anđeo mu odgovori: »Ja sam Gabriel koji stojim pred Bogom. Poslan sam da govorim s tobom i da ti donesem ovu radosnu poruku. | 19 E dissegli l'angelo: io sono Gabriel, il qual sto in presenza di Dio; e son mandato a parlarti, e a evangelizzare queste cose a te. |
20 I evo, budući da nisi povjerovao mojim riječima, koje će se ispuniti u svoje vrijeme, zanijemjet ćeš i nećeš moći govoriti do dana dok se to ne zbude.« | 20 Ed ecco che sarai muto, e non potrai parlar insino a quel giorno nel qual faransi queste cose; e questo, perchè non hai creduto alle mie parole, le quali adempiransi nel suo tempo. |
21 Narod je iščekivao Zahariju i čudio se što se toliko zadržao u Svetištu. | 21 E il popolo aspettava Zaccaria, e maravigliavansi ch' egli tardasse (tanto) nel tempio. |
22 Kad je napokon izašao, nije im mogao ništa reći pa zaključiše da je u Svetištu imao viđenje. Nastojao im se doduše izraziti znakovima, ali osta nijem. | 22 E uscito fuori non poteva parlar a quelli; e loro conobbero ch' egli avea veduto la visione nel tempio. Ed egli li cennava con segni, e rimanette muto. |
23 Kad se navršiše dani njegove službe, otiđe kući. | 23 E poscia che fu finito il tempo del suo officio, andossene in casa sua. |
24 Nakon tih dana zatrudnje Elizabeta, njegova žena. Krila se pet mjeseci govoreći: | 24 Ma dopo questi giorni concepette Elisabet sua mogliere, e occultavasi cinque mesi, dicendo: |
25 »Evo, to mi je učinio Gospodin u dane kad mu se svidje skinuti s mene sramotu među ljudima.« | 25 Imperò che il Signore mi ha fatto questo nelli giorni ne' quali egli ha risguardato di removere lo obbrobrio mio tra gli uomini. |
26 Navještenje Isusova rođenja U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret | 26 Onde nel sesto mese mandò Dio l'angelo Gabriel nella provincia di Galilea, nella città di Nazaret, |
27 k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. | 27 a una vergine desponsata a uno uomo, il cui nome era Iosef, della casa di David; e il nome della vergine era Maria. |
28 Anđeo uđe k njoj i reče: »Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!« | 28 Ed entrando l'angelo a lei, disse: Dio ti salvi, (Maria) piena di grazia; Dio è con teco; e sei benedetta sopra tutte le femine. |
29 Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. | 29 E quella, udendo questo (dall' angelo), fu turbata nella parola sua; e pensava quale salutazione fusse questa. |
30 No anđeo joj reče: »Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. | 30 E l'angelo disse a lei: non temere, Maria; imperò che tu hai trovata grazia appo Dio. |
31 Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. | 31 Dove, ecco che concepirai nel ventre tuo, e parturirai uno figliuolo, e chiamerai il nome suo IESÙ. |
32 On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, | 32 Questo sarà grande, e sarà chiamato Figliuolo dell' Altissimo; e darà a lui il Signore Dio la sedia del suo padre David; e regnarà nella casa di Iacob in eterno. |
33 i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.« | 33 E il suo regno non averà fine. |
34 Nato će Marija anđelu: »Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?« | 34 E Maria disse all' angelo: come sarà questo, imperò che non cognosco uomo? |
35 Anđeo joj odgovori: »Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. | 35 L'angelo respose, e disse a lei lo Spirito Santo sopravenerà in te, e la virtù dell' Altissimo obombrerà te; e colui che nascerà di te, sarà santo, e sarà chiamato Figliuolo di Dio. |
36 A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. | 36 Ed ecco, Elisabet, cognata tua, la qual ha conceputo uno figliuolo nella vecchiezza sua; e questo è il sesto mese della sua gravidanza, di quella ch' è (stata) chiamata sterile. |
37 Ta Bogu ništa nije nemoguće!« | 37 Imperò che ogni cosa sì è possibile appresso Dio. |
38 Nato Marija reče: »Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!« I anđeo otiđe od nje. | 38 Allora disse Maria (a l' angelo): ecco l'ancilla del Signore, sia fatto a me secondo la parola tua. E l'angelo partissi da quella. |
39 Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. | 39 Levandosi su Maria, andò prestamente nelle montagne della città di Iudea. |
40 Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. | 40 Ed entrò nella casa di Zaccaria, e salutò Elisabet. |
41 Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga | 41 E come Elisabet udì la salutazione di Maria, il fanciullo che aveva nel suo ventre rallegrossi, e fu ripieno di Spirito santo. |
42 i povika iz svega glasa: »Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! | 42 Ed Elisabet con grande voce disse: benedetta sei tu infra le femine, e benedetto è il frutto del ventre tuo. |
43 Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? | 43 E (poi disse) donde questo a me, che la madre del Signore sia venuta a me? |
44 Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi. | 44 Imperò che sì come la voce della tua salutazione venne alle orecchie mie, il fanciullo nel ventre mio molto rallegrossi. |
45 Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!« | 45 E (disse) beata sei tu, la qual credesti; imperò che si compiranno tutte le cose le quali ti sono state dette dal Signore. |
46 Tada Marija reče: »Veliča duša moja Gospodina, | 46 E (allora) disse Maria: magnifica l'anima mia il Signore. |
47 klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, | 47 E rallegrossi il spirito mio in Dio, salute mia. |
48 što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. | 48 Imperò ch' egli guardò la umiltà della sua ancilla: ecco che certo per questo mi diranno beata tutte le generazioni. |
49 Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo! | 49 Imperò ch' egli che è possente, ed è santo il suo nome, a me ha fatto le grandi cose. |
50 Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što se njega boje. | 50 E la misericordia sua è dalla generazione nella generazione a coloro che il temono. |
51 Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene. | 51 Egli fece la potenza nel suo braccio; ha disperso li superbi nella mente del cuore suo. |
52 Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. | 52 Egli ha abbassato li potenti della sedia, e ha esaltato gli umili. |
53 Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne. | 53 E ha empiuto di beni gli affamati, e ha lassato gli ricchi nelle cose vane. |
54 Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obeća ocima našim: | 54 Egli ha ricevuto Israel suo servo; hassi ricordato della sua misericordia, |
55 spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovudovijeka.« | 55 come parlò alli padri nostri, Abraam, e al suo seme in secula. |
56 Marija osta s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vrati kući. | 56 Poscia rimase Maria con quella quasi tre mesi; e dopo tornò nella casa sua. |
57 Krstitelja Elizabeti se, međutim, navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. | 57 E a Elisabet fu adempiuto il tempo del suo parturire; e lei parturì uno figliuolo (maschio). |
58 Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome. | 58 E udirono li vicini e li parenti suoi, che Dio gli avea fatto misericordia, e rallegravansi con essa lei. |
59 Osmoga se dana okupe da obrežu dječaka. Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca – Zaharija, | 59 E compiuti li otto giorni, andorono per circoncidere il fanciullo; e ponevangli il nome del padre suo Zaccaria. |
60 no mati se njegova usprotivi: »Nipošto, nego zvat će se Ivan!« | 60 E la madre sua respuose, e disse: non così, ma chiamerassi il suo nome Ioanne. |
61 Rekoše joj na to: »Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao.« | 61 E quelli dissero conciosia che in tutto lo tuo parentado non è alcuno che abbia questo nome. |
62 Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. | 62 E cennando a Zaccaria suo padre, come voleva che avesse nome, |
63 On zaiska pločicu i napisa »Ivan mu je ime!« Svi se začude, | 63 fecesi dare il caramale, e scrisse ivi suso: Ioanne è il nome suo. Allora ogni uomo meravigliossi. |
64 a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga. | 64 E immantinente le orecchie e la lingua di Zaccaria furono sciolte; e parlava, e benediceva Dio. |
65 Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. | 65 E tutti li vicini incominciorono ad avere paura; e tutta la montagna di Iudea era ripiena di queste cose, e divulgavano queste parole. |
66 I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: »Što li će biti od ovoga djeteta?« Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime. | 66 E tutti coloro che le udiano, dicevano l'uno all' altro che pensi tu che sia questo fanciullo? conciosia che la mano del Signore è con lui. |
67 A Zaharija, otac njegov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati: | 67 E il padre suo Zaccaria fu ripieno del Spirito santo; e profetò, e disse: |
68 »Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj! | 68 Benedetto sia il Signore Dio d' Israel, imperò ch' egli ha visitato, e fatto la redenzione del suo popolo. |
69 Podiže nam snagu spasenja u domu Davida, sluge svojega, | 69 Ed egli raddrizzò in noi la possanza della salute nella casa del suo servo David, |
70 kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka: | 70 come egli ha parlato nella bocca de' santi, li quali sono suoi profeti dal principio. |
71 spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; | 71 Egli ha fatto salute de' nostri inimici, e della mano di tutti che ne hanno avuti in odio. |
72 iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega, | 72 Egli è venuto a far misericordia con li nostri padri, e a ricordarsi del testamento santo suo. |
73 zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: da će nam dati | 73 Questo è il giuramento ch' egli giurò ad Abraam padre nostro, come a noi si darebbe, |
74 te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, služimo bez straha | 74 acciò che, liberati dalle mani de' nostri inimici, senza timore a lui serviamo, |
75 u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje. | 75 nella santità e giustizia dinanzi a esso, in tutti i giorni nostri. |
76 A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove, | 76 E tu, fanciullo, sarai chiamato profeta dell' Altissimo; imperò che tu anderai dinanzi alla faccia del Signore a preparare le sue vie, |
77 da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, | 77 a dar al suo popolo la scienza della salute, in remissione de' loro peccati. |
78 darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine | 78 (Preghiamoti) per le viscere della misericordia del nostro Dio, nelle quali ne ha visitato, nascendo dall' alto, |
79 da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira.« | 79 illumina questi che siedono nelle tenebre e nelle ombre della morte, a raddrizzar li nostri piedi nella via della pace. |
80 Krstiteljev skroviti život Dječak je, međutim, rastao i duhom jačao. Boravio je u pustinji sve do dana svoga javnog nastupa pred Izraelom. | 80 Ma il fanciullo cresceva, e confortavasi dal spirito; ed era nelli deserti luoghi insino al giorno della sua demonstrazione d' Israel. |