Druga knjiga o Makabejcima 2

Biblija Hrvatski	DIODATI
1 U spisima se nalazi kako je prorok Jeremija prisilno iseljenima zapovjedio da uzmu vatre, kako je već spomenuto,
2 i kako je tim prisilno iseljenima prorok preporučio, kad im je davao Zakon, da ne zaborave zapovijedi Gospodnjih i ne zastrane vjerom kad budu gledali ukrašene zlatne i srebrne likove.
3 Takvim i sličnim riječima opominjaše ih da ne odvrgnu Zakon od srca.
4 U tom je spisu pisalo kako je prorok po Božjem nadahnuću sa sobom ponio Šator i Kovčeg saveza, pa se uspeo na goru na koju se bio popeo Mojsije i odakle je motrio Božju baštinu.
5 Stigavši onamo, Jeremija nađe stan u pećini, unese u nj Šator i Kovčeg i kadioni žrtvenik, a ulaz zagradi.
6 Neki od njegovih pratilaca došli su zatim da označe put, ali ga nisu mogli naći.
7 Kad je to saznao Jeremija, prekorio ih je ovako: »Ovo mjesto bit će nepoznato sve dok Bog ponovo ne sabere svoj narod i ne smiluje mu se.
8 Tada će Gospodin ponovno pokazati sve ove predmete i vidjet će se Gospodinova slava i oblak, kao što se pojavio za Mojsija i kad je Salomon molio da hram bude veličanstveno posvećen.«
9 Tu se također pripovijedalo kako je Salomon, nadaren mudrošću, prinio žrtvu posvete i završetka Hrama.
10 Isto onako kako je Mojsije molio Gospodina i s neba siđe oganj i sažga žrtvu, tako je i Salomon molio te je oganj sišao i sagorio žrtve.
11 Mojsije bijaše rekao: »Zato što se nije pojela, okajnica je spaljena.«
12 Tako je i Salomon svetkovao osam dana.
13 O tome se pripovijeda i u spisima i uspomenama Nehemijinim, i još kako je on, sastavljajući knjižnicu, sakupio knjige o kraljevima, o prorocima i o Davidu, a tako i darovnice kraljeva.
14 Isto je tako Juda sabrao sve knjige, razasute zbog rata koji se vodio protiv nas, i sad su u našim rukama.
15 Ako vam, dakle, trebaju, pošaljite nam glasnike da vam ih donesu.
16 Pišemo vam zato što namjeravamo svetkovati očišćenje Hrama. Bilo bi, dakle, lijepo da i vi te dane svetkujete.
17 Bog je spasio sav svoj narod i svima dao baštinu, kraljevstvo, svećeništvo i Svetište – pa će nam se Bog, kako se nadamo
18 jer je Zakonom obećao, uskoro smilovati i sabrati nas iz krajeva pod nebom na Sveto mjesto. On nas je izbavio iz velikih zala i očistio mjesto.
19 Povijest Jude Makabeja i njegove braće, očišćenje velikog Hrama, obnovu žrtvenika;
20 zatim bojeve protiv Antioha Epifana i njegova sina Eupatora;
21 nadalje, nebeska ukazanja u prilog junaka koji su se velikodušno borili za židovstvo, tako da su, premda malobrojni, oplijenili svu zemlju i barbarske horde natjerali u bijeg;
22 zatim kako su ponovno osvojili Svetište, slavno u svem svijetu, oslobodili grad, uspostavili zakone kojima je prijetilo ukinuće, jer im se Gospod smilovao sa svom svojom blagošću;
23 sve je to Jason Cirenac ocrtao u pet knjiga, a mi ćemo pokušati da zbijemo u jedno djelo.
24 S obzirom na obilje brojeva i na teškoću na koju, zbog opsežnosti građe, nailaze oni koji se upuštaju u povijesna izlaganja,
25 nastojali smo pružiti duhovnu okrepu onima koji žele čitati, lako štivo onima koji bi te činjenice htjeli upamtiti, a svima bez razlike korist.
26 Nama koji smo se latili mučnog posla skraćivanja ono nije laka zadaća, nego rad koji stoji znoja i bdjenja.
27 Ali kao što nije lako onome koji priređuje gozbu i nastoji zadovoljiti druge, i mi ćemo, da zaslužimo zahvalnost mnogih, radosno podnijeti ovaj mučni posao.
28 Prepuštajući povjesničaru brigu da podrobno opisuje svaki događaj, mi ćemo se truditi da dademo pojednostavnjen prikaz.
29 Kao što se graditelj nove kuće mora pobrinuti za čitavu zgradu, a onaj koji je ukrašuje i oslikava voštanim bojama treba da misli što dolazi u obzir za ukrašivanje, tako treba da bude u našem poslu.
30 Udubiti se u stvar, istraživati izvore i zalaziti u pojedinosti – to je dužnost pisca povijesti.
31 A onomu koji sažima treba dopustiti da bude kratak u izlaganju, kloneći se iscrpne povijesti.
32 Počnimo, dakle, izlaganje, kad smo se toliko zadržali na predgovoru; bilo bi glupo razvlačiti predgovor povijesti, a zbijati samu povijest.