Eclesiástico/Ben Sirá 37
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| Biblia Sagrada | Biblija Hrvatski |
|---|---|
| 1 Todo amigo dice: «También yo soy tu amigo», | pero hay amigo que lo es solo de nombre. | 1 Svaki prijatelj veli: »I ja sam ti prijatelj.« Ali su mnogi samo po imenu prijatelji. |
| 2 ¿No es un disgusto mortal | que un compañero o amigo se convierta en enemigo? | 2 Nije li sama smrtna žalost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja? |
| 3 ¡Oh intención perversa! ¿De dónde saliste | para cubrir la tierra de engaño? | 3 O, sklonosti opaka, zašto si stvorena? Da prekriješ zemlju prijevarom? |
| 4 El compañero disfruta en la alegría del amigo, | pero en la desgracia se vuelve contra él. | 4 U sreći se lažni drug raduje s prijateljem, a u času nesreće okreće se protiv njega. |
| 5 El compañero compadece al amigo por interés, | y cuando llega el combate, embraza el escudo. | 5 A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja dođe, štita se laća. |
| 6 No te olvides de tu amigo del alma, | ni dejes de recordarlo cuando seas rico. | 6 Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš. |
| 7 Todo consejero da consejos, | pero hay quien aconseja en su interés. | 7 Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog. |
| 8 Ten cuidado con el consejero, | entérate primero de qué necesita, | porque en su propio provecho te aconsejará; | no sea que eche sobre ti la suerte | 8 Čuvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi – jer on daje savjet na svoju korist – da on ne baci oko na tebe |
| 9 y te diga: «Vas por buen camino», | y luego se quede esperando para ver qué te sucede. | 9 pa ti veli: »Dobar je tvoj put«, a potom iz prikrajka promatra nesreću tvoju. |
| 10 No te aconsejes con quien te mira de reojo, | y esconde tus proyectos a los que te envidian. | 10 Ne svjetuj se s čovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje. |
| 11 No te aconsejes | con una mujer sobre su rival, | con un cobarde sobre la guerra, | con un negociante sobre el comercio, | con un comprador sobre la venta, | con un envidioso sobre la gratitud, | con un tacaño sobre la generosidad, | con un perezoso sobre trabajo alguno, | con un empleado eventual sobre el fin de una obra, | con un siervo holgazán sobre una gran tarea: | no cuentes con ninguno de ellos para un consejo. | 11 Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosrđu, niti s lijenčinom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet. |
| 12 Recurre siempre a un hombre piadoso, | de quien sabes seguro que guarda los mandamientos, | que comparte tus anhelos | y que, si caes, sufrirá contigo. | 12 Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji će nad tobom plakati kada posrneš. |
| 13 Atiende al consejo de tu corazón, | porque nadie te será más fiel. | 13 I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega. |
| 14 Pues la propia conciencia suele avisar | mejor que siete centinelas apostados en su torre de vigilancia. | 14 Jer srce često pretkazuje čovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog. |
| 15 Pero, sobre todo, suplica al Altísimo, | para que dirija tus pasos en la verdad. | 15 Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine. |
| 16 Principio de toda obra es el pensamiento, | y antes de toda acción está la reflexión. | 16 Razbor je početak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju. |
| 17 Raíz de toda decisión es el corazón, | de él salen cuatro ramas: | 17 Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju četiri grane: |
| 18 bien y mal, vida y muerte, | mas, a la postre, siempre las domina la lengua. | 18 dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar. |
| 19 Hay hombre hábil capaz de enseñar a muchos, | pero para sí mismo es un inútil. | 19 Postoji čovjek kadar poučiti druge, a sebi je samom beskoristan. |
| 20 Hay quien sabe hablar y es aborrecido, | y acabará sin tener nada que comer, | 20 Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav će umrijeti od gladi: |
| 21 porque no ha recibido el favor del Señor | y carece de toda sabiduría. | 21 jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti. |
| 22 Hay quien es sabio para sí mismo, | y los frutos de su inteligencia solo le aprovechan a él. | 22 Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani. |
| 23 El sabio enseña a su pueblo | y los frutos de su inteligencia son dignos de fe. | 23 Mudrac poučava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani. |
| 24 El sabio es colmado de bendiciones | y le llaman dichoso todos los que lo ven. | 24 Mudar je čovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim. |
| 25 La vida del hombre tiene los días contados, | pero los días de Israel son innumerables. | 25 Malen je broj dana života čovječjeg, a nebrojeni su dani naroda izraelskog. |
| 26 El sabio se gana la estima de su pueblo, | y su nombre vivirá por siempre. | 26 Mudrac stječe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vječnim. |
| 27 Hijo, a lo largo de tu vida ponte a prueba, | mira lo que te hace daño y no te lo permitas. | 27 Sine moj, dok si živ, kušaj narav svoju, vidi što joj šteti i to joj uskrati. |
| 28 Pues no a todos les conviene todo, | ni a todo el mundo le gusta lo mismo. | 28 Jer nije svima sve probitačno niti je svakomu sve po volji. |
| 29 No seas insaciable con los placeres, | ni te abalances sobre la comida, | 29 Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom. |
| 30 pues en la gula anida la enfermedad, | y la glotonería acaba en cólicos. | 30 Jer prekomjerno jelo donosi bolest i proždrljivost izaziva proljev. |
| 31 Muchos han muerto por intemperancia, | pero quien se controla prolonga su vida. | 31 Mnogi pomriješe od neumjerenosti, a tko se čuva, produžuje svoj život. |