Estera 3
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| Biblija Hrvatski | Sacra Bibbia Garofalo |
|---|---|
| 1 Poslije tih događaja kralj Ahasver promaknu Hamana, Hamdatina sina, Agađanina: uzvisi ga i njegovo prijestolje postavi iznad svih ostalih dostojanstvenika koji su bili s njim. | 1 Dopo questi avvenimenti, il re Assuero elevò di grado Aman, figlio di Amdata, l’Agaghita: lo innalzò e pose il trono di lui al disopra di tutti i capi che erano con lui. |
| 2 Svi službenici kraljevi koji su se nalazili na kraljevim vratima prigibali bi koljena i padali ničice pred Hamanom, jer je tako zapovjedio kralj. Ali Mordokaj ne bi prignuo koljeno niti bi pao ničice. | 2 Tutti i ministri del re, che erano alla porta del re, si inginocchiavano e si prostravano innanzi ad Aman, poiché così aveva ordinato il re. Mardocheo però né si inginocchiava né si prostrava. |
| 3 Službenici kraljevi koji su se nalazili na vratima kraljevim rekoše Mordokaju: »Zašto prestupaš kraljevu zapovijed?« | 3 I ministri del re, che stavano alla porta del re, dissero a Mardocheo: «Perché trasgredisci l’ordine del re?» |
| 4 Iako su mu oni to ponavljali svaki dan, on ih ne posluša. Onda oni to dojaviše Hamanu, da vide vrijedi li Mordokajevo opravdanje. Jer im bijaše rekao da je Židov. | 4 Ma, sebbene glielo ripetessero ogni giorno, egli non diede loro retta. Allora denunciarono il fatto ad Aman per vedere se Mardocheo avesse persistito nella sua condotta: egli infatti aveva manifestato loro di essere un Giudeo. |
| 5 Kad Haman utvrdi da Mordokaj niti prigiba koljeno niti pada ničice pred njim, jako se razljuti. | 5 Aman constatò che Mardocheo non si inginocchiava né si prostrava innanzi a lui; Aman allora fu pieno d’ira. |
| 6 A kad dozna kojemu narodu pripada, učini mu se premalo podići ruke na samog Mordokaja, nego naumi s njim pobiti i sve Židove koji su živjeli u svem kraljevstvu Ahasverovu. | 6 Poiché gli era stato riferito circa il popolo a cui apparteneva Mardocheo, ai suoi occhi parve poco il mettere le mani su Mardocheo solo. Perciò Aman cercò di far perire tutti i Giudei che erano in tutto il regno di Assuero, cioè il popolo di Mardocheo. |
| 7 U prvom mjesecu, to jest u mjesecu nisanu, dvanaeste godine Ahasverova kraljevanja u nazočnosti Hamana baciše »pur«, to jest ždrijeb, da utvrde dan i mjesec. Ždrijeb pade na trinaesti dan dvanaestoga mjeseca, to jest mjeseca adara. | 7 Nel primo mese, cioè nel mese di Nisan, nell’anno decimosecondo del re Assuero, alla presenza di Aman si gettò il Pur, cioè la sorte, per il giorno e per il mese: la sorte cadde il tredici del decimosecondo mese, cioè del mese di Adar. |
| 8 I Haman kaza kralju Ahasveru: »U svim pokrajinama tvoga kraljevstva ima jedan narod razasut među drugim narodima i od njih odvojen. Njegovi su zakoni drukčiji od zakona u svih ostalih naroda. Oni se ne drže kraljevskih odredaba. Kralj ih zato ne smije pustiti na miru. | 8 Aman disse al re Assuero: «In tutte le province del tuo regno c’è un popolo disperso tra i popoli e da essi segregato; le sue leggi sono diverse da quelle di ogni popolo, essi non osservano le leggi del re; al re non giova accordare loro tranquillità. |
| 9 Ako je kralju po volji, neka se raspiše da se oni zatru; a ja ću izbrojiti deset tisuća srebrnih talenata na ruke povjerenika da ih pohrane u kraljevsku riznicu.« | 9 Se è bene per il re, si scriva per distruggerli. Io verserò diecimila talenti di argento nelle mani di coloro che eseguiscono l’opera affinché li mettano nel tesoro del re». |
| 10 Nakon toga kralj skinu pečatni prsten s ruke i preda ga Hamanu, sinu Hamdatinu, Agađaninu, neprijatelju Židova, | 10 Il re allora si tolse l’anello dal dito della mano e lo consegnò ad Aman, figlio di Amdata, l’Agaghita, nemico dei Giudei. |
| 11 i kaza mu: »Neka ti bude novac i narod, pa učini s njim što bude dobro u tvojim očima.« | 11 Disse poi il re ad Aman: «Il denaro sia consegnato a te. Quanto al popolo, fanne ciò che è bene ai tuoi occhi». |
| 12 Trinaestoga dana prvoga mjeseca bijahu sazvani kraljevi pisari, pa o onome što je naložio Haman sastaviše pisma i upraviše ih kraljevskim namjesnicima, upraviteljima što stajahu na čelu pojedinih pokrajina, knezovima svakoga pojedinog naroda, svakoj pokrajini njezinim pismom i svakom narodu njegovim jezikom. Pisma su napisana u kraljevo ime i na njima je udaren kraljev pečat. | 12 Nel primo mese, il tredici del mese, furono convocati gli scribi del re e, secondo quanto Aman aveva ordinato, fu scritto ai satrapi del re, ai governatori che sono sopra ogni provincia, ai capi di ogni popolo, a ogni provincia secondo la sua scrittura, a ogni popolo secondo la sua lingua. Si scrisse in nome del re Assuero e i sigillò lo scritto con l’anello del re. |
| 13 Po glasnicima razaslane su svim kraljevim pokrajinama poslanice da se svi Židovi, od dječaka do staraca, djeca i žene unište, pobiju, zatru, a njihova dobra da se zaplijene u jednom jedinom danu, i to trinaestog dana dvanaestog mjeseca, mjeseca adara. <13a>Ovo je prijepis poslanice: »Veliki kralj Ahasver upraviteljima sto dvadeset i sedam pokrajina od Indije do Etiopije i njima podložnim mjesnim glavarima ovako piše: <13b>Budući da imam vlast nad mnogim narodima i gospodstvo nad svim svijetom, odlučih, ne zanesen ohološću moći, nego u želji da uvijek blago i čovječno vladam, dati podanicima spokojan život i pružiti kraljevstvu blagostanje i slobodu kretanja po njemu te učvrstiti mir za kojim svi ljudi žude. <13c>Pošto sam zapitao savjetnike kako bi se moglo to ostvariti, Haman, koji se među nama izdvaja razboritošću i koji se ističe prokušanom odanošću i ustrajnom vjernošću i zauzima drugo mjesto u kraljevstvu, <13d>prokazao je da se među ostale narode svijeta zavukao jedan neprijateljski narod, svojim zakonima protivan svim pucima, narod koji vječno prezire kraljeve odluke tako te se ne može učvrstiti zajedničko carstvo kojim inače besprijekorno upravljamo. <13e>Ustanovili smo, dakle, da je samo taj narod neprekidno u sukobu sa svim ljudima, da se ističe načinom života što odstupa od zakona, da zbog neslaganja s našim naumima počinja najgora nedjela tako te se kraljevstvo ne može učvrstiti. <13f>Stoga naređujemo da se, zajedno sa ženama i djecom, neprijateljskim mačevima bez ikakva sažaljenja i milosrđa potpuno iskorijene oni koji vam budu naznačeni u pismima Hamana, upravitelja javnih poslova i našega drugog oca, i to četrnaestoga dana dvanaestoga mjeseca, adara, tekuće godine. <13g>Tako će se, pošto nekadašnji i današnji neprijatelji u jednom danu budu silovito strovaljeni u podzemlje, ubuduće za sva vremena naši poslovi moći odvijati postojano i nesmetano.« | 13 Per mezzo di corrieri si inviarono gli scritti a ogni provincia del re affinché fossero sterminati, uccisi, annientati tutti i Giudei, dai fanciulli ai vecchi, bambini e donne, in un sol giorno, cioè il tredici del decimosecondo mese, il mese di Adar, e affinché i loro beni fossero saccheggiati. Questa è la copia della lettera: «Il grande re Assuero ai capi delle centoventisette province, dall’India fino all’Etiopia, e ai toparchi oro soggetti scrive: “Poiché ho il comando su molti popoli e “«Poiché ho il comando su molti popoli e la signoria su tutto il mondo, non perché mi senta esaltato dalla fiducia del potere, ma perché agisco con equilibrio e con mitezza, ho voluto che la vita dei sudditi sia costantemente quieta, disporre un regno tranquillo e di sicura viabilità fino alle frontiere, e che la pace sospirata da tutti gli uomini si rinnovi. Dopo aver chiesto ai consiglieri come si potesse portare ciò al termine, Aman che si distingue fra noi in prudenza, che spicca senza confronti per devozione e per salda fedeltà e che ha raggiunto la seconda dignità del regno, ci ha segnalato che, fra tutte le stirpi del mondo, si è mescolato un popolo ostile, contrario alle leggi rispetto a ogni altro popolo e che disprezza apertamente le disposizioni del re fino al punto di voler abbattere la compagine dell’impero da noi irreprensibilmente diretto. Poiché dunque abbiamo saputo che solo questo popolo, trovandosi in continuo contrasto con il genere umano, tiene una condotta estranea alle leggi, intende malvagiamente compiere i mali peggiori a nostro danno, anche a scapito della stabilità ordinata del regno, abbiamo disposto che coloro che saranno segnalati a voi nei rapporti scritti da Aman, preposto ai pubblici affari e secondo nostro padre, periscano tutti, donne e bambini, non esclusi con radicale sterminio per mezzo delle spade nemiche, senza nessuna compassione né perdono, il quattordici del decimosecondo mese, Adar, dell’anno in corso, affinché gli avversari di una volta e di ora, precipitati in un sol giorno con violenza nell’Ade, ci diano per l’avvenire la possibilità di avere uno stato per sempre ordinatamente stabile e imperturbato”». |
| 14 Sadržaj ove naredbe, koja je imala postati zakonom u svakoj pokrajini, bio je objavljen svim narodima da bi bili spremni za taj dan. | 14 Una copia dello scritto, destinato a essere promulgato come legge in ogni provincia, fu comunicata a tutti i popoli affinché si tenessero pronti per il detto giorno. |
| 15 Glasnici žurno potekoše s kraljevskom naredbom. Zakon bî objavljen i u tvrđavi Suze, pa dok su kralj i Haman sjedili i častili se, grad je Suza bio uznemiren. | 15 Pressati dall’ordine del re, i corrieri partirono. L’editto fu promulgato anche nella cittadella di Susa. Il re e Aman si davano ai festini mentre la città di Susa era sconcertata. |