SCRUTATIO

Nedjelja, 9 Kolovoz 2026 - Santa Teresa Benedetta della Croce (Edith Stein) ( Letture di oggi)

Prva knjiga o Kraljevima 2


font
Biblija HrvatskiJERUSALEM
1 Kad su se dani Davidovi približavali svome svršetku, zapovjedi David svome sinu Salomonu:1 Comme la vie de David approchait de sa fin, il fit ces recommandations à son fils Salomon:
2 »Sada polazim na put sviju smrtnika. Ti budi hrabar i pokaži se čovjekom!2 "Je m'en vais par le chemin de tout le monde. Sois fort et montre-toi un homme!
3 Slušaj naredbe Jahve, Boga svoga, idi njegovim stazama, drži se njegovih zakona, zapovijedi, naredaba i njegovih pouka, kako je napisano u Zakonu Mojsijevu, da bi uspio u svemu što poduzmeš i svagdje kamo se okreneš;3 Tu suivras les observances de Yahvé ton Dieu, en marchant selon ses voies, en gardant ses lois, sescommandements, ses ordonnances et ses instructions, selon qu'il est écrit dans la loi de Moïse, afin de réussir entoutes tes oeuvres et tous tes projets,
4 da bi Jahve ispunio svoje obećanje koje mi je dao: ‘Ako sinovi tvoji budu pazili na svome putu, vjerno hodeći preda mnom, svim srcem svojim i svom dušom svojom, uvijek će jedan od njih sjediti na prijestolju Izraelovu.’4 pour que Yahvé accomplisse cette promesse qu'il m'a faite: Si tes fils surveillent leur conduite enmarchant loyalement devant moi, de tout leur coeur et de toute leur âme, tu ne manqueras jamais de quelqu'unsur le trône d'Israël.
5 I sam znaš što mi je učinio Joab, sin Sarvijin, kako je učinio obojici vojskovođa Izraelovih: Abneru, sinu Nerovu, i Amasi, sinu Jeterovu, kad ih je ubio i time prolio krv u miru kao u ratu te omastio krvlju pojas oko bokova svojih i obuću na nogama svojim.5 Tu sais aussi ce que m'a fait Joab fils de Ceruya, ce qu'il a fait aux chefs de l'armée d'Israël, Abnerfils de Ner et Amasa fils de Yéter, comment il les a tués, comment il a vengé pendant la paix le sang de la guerreet taché d'un sang innocent le ceinturon de mes reins et la sandale de mes pieds:
6 Ti postupi po svom razboru i ne daj da mu sijeda kosa mirno počine u podzemlju.6 tu agiras sagement en ne laissant pas ses cheveux blancs descendre en paix au shéol.
7 A sinovima Barzilaja Gileađanina vrati ljubav: neka budu među onima koji jedu za tvojim stolom jer su mi pomogli kad sam bježao pred tvojim bratom Abšalomom.7 Quant aux fils de Barzillaï le Galaadite, tu les traiteras avec bonté et ils seront parmi ceux quimangent à ta table, car ils m'ont ainsi secouru quand je fuyais devant ton frère Absalom.
8 Pred sobom imaš Šimeja, sina Gerina, Benjaminovca iz Bahurima, koji me užasnim kletvama proklinjao onoga dana kad sam bježao u Mahanajim. Ali mi je on sišao ususret na Jordan i zakleh mu se Jahvom: ‘Neću te pogubiti mačem.’8 Tu as près de toi Shiméï fils de Géra, le Benjaminite de Bahurim, qui m'a maudit atrocement au jourde mon départ pour Mahanayim, mais il est descendu à ma rencontre au Jourdain et je lui ai juré par Yahvé queje ne le tuerais pas par l'épée.
9 Ali mu ti toga ne opraštaj, jer si čovjek razborit, i već ćeš znati kako treba da postupiš te mu sijedu kosu s krvlju u podzemlje spremiš.«9 Pour toi, tu ne le laisseras pas impuni et, en homme avisé que tu es, tu sauras quoi lui faire pourconduire dans le sang ses cheveux blancs au shéol."
10 I potom počinu David kraj otaca svojih i bî pokopan u Davidovu gradu.10 Et David se coucha avec ses pères et on l'ensevelit dans la Cité de David.
11 David je kraljevao nad Izraelom četrdeset godina: u Hebronu je kraljevao sedam godina, u Jeruzalemu je kraljevao trideset i tri godine.11 Le règne de David sur Israël a duré 40 ans: à Hébron il a régné sept ans, à Jérusalem il a régné 33ans.
12 Salomon sjede na prijestolje Davida, svoga oca, i njegova se vlast veoma učvrsti.12 Salomon s'assit sur le trône de David son père et son pouvoir devint très ferme.
13 Ali Adonija, sin Hagitin, dođe Bat-Šebi, majci Salomonovoj, i pade ničice pred njom. Ona ga upita: »Je li miroljubiv tvoj dolazak?« On odgovori: »Jest, miroljubiv je.«13 Adonias fils de Haggit se rendit chez Bethsabée, mère de Salomon. Elle demanda: "Est-ce la paixque tu apportes?" Il répondit: "Oui."
14 I nastavi: »Imam ti nešto reći.« Ona reče: »Govori.«14 Il dit: "J'ai à te parler." Elle dit: "Parle."
15 Tada će on: »Znaš i sama da je kraljevstvo pripadalo meni i da je sav Izrael očekivao da ću ja biti kralj. Ali mi je kraljevstvo izmaklo i pripalo je mome bratu, jer mu ga je Jahve namijenio.15 Il reprit: "Tu sais bien que la royauté me revenait et que tout Israël s'attendait à ce que je règne, maisla royauté m'a échappé et est échue à mon frère, car elle lui est venue de Yahvé.
16 Ja te sada samo jedno molim: nemoj me odbiti.« Ona reče: »Govori.«16 Maintenant, j'ai une seule demande à te faire, ne me rebute pas." Elle lui dit: "Parle."
17 A on nastavi: »Reci, molim te, kralju Salomonu – jer tebe neće odbiti – neka mi dade za ženu Abišagu Šunamku!«17 Il reprit: "Dis, je te prie, au roi Salomon -- car il ne te rebutera pas -- qu'il me donne Abishag deShunem pour femme."
18 A Bat-Šeba odgovori: »Dobro, govorit ću kralju o tebi.«18 Elle répondit: "C'est bien, je parlerai de toi au roi."
19 Kada, dakle, uđe Bat-Šeba kralju Salomonu da govori o Adoniji, ustade kralj i pođe joj ususret, pokloni se pred njom, zatim sjede na svoje prijestolje i zapovjedi te namjestiše sjedalicu za kraljicu majku, i ona mu sjede s desne strane.19 Bethsabée se rendit donc chez le roi Salomon pour lui parler d'Adonias, et le roi se leva à sarencontre et se prosterna devant elle, puis il s'assit sur son trône, on mit un siège pour la mère du roi et elle s'assità sa droite.
20 Tada mu reče: »Nešto bih zaiskala od tebe, nemoj me odbiti.« Kralj joj odgovori: »Traži, majko, jer te neću odbiti.«20 Elle dit: "Je n'ai qu'une petite demande à te faire, ne me rebute pas." Le roi lui répondit: "Demande,ô ma mère, car je ne te rebuterai pas."
21 Ona nastavi: »Neka se dade Abišaga Šunamka tvome bratu Adoniji za ženu.«21 Elle continua: "Qu'on donne Abishag de Shunem pour femme à ton frère Adonias."
22 Kralj Salomon odgovori i reče svojoj majci: »Zašto tražiš Abišagu Šunamku za Adoniju? Traži odmah i kraljevstvo za njega! Jer on je moj stariji brat, a uz njega je svećenik Ebjatar i Joab, sin Sarvijin!«22 Le roi Salomon reprit et dit à sa mère: "Et pourquoi demandes-tu pour Adonias Abishag deShunem? Demande donc pour lui la royauté! Car il est mon frère aîné et il a pour lui le prêtre Ebyatar et Joab filsde Ceruya!"
23 Tada se kralj Salomon zakle Jahvom: »Neka mi Bog učini ovo zlo i neka mi doda drugo ako Adonija nije to izrekao danas po cijenu svoga života!23 Et le roi Salomon jura ainsi par Yahvé: "Que Dieu me fasse tel mal et y ajoute encore tel autre, si cen'est pas au prix de sa vie qu'Adonias a prononcé cette parole!
24 Živoga mi Jahve, koji me potvrdio i posadio na prijestolje oca moga Davida i koji mi je dao dom kako je obećao: još danas će Adonija umrijeti.«24 Eh bien, par Yahvé vivant, qui m'a confirmé et fait asseoir sur le trône de mon père David et qui luia donné une maison comme il avait promis, aujourd'hui même Adonias sera mis à mort."
25 I kralj Salomon posla Benaju, sina Jojadina, koji ga udari te Adonija umrije.25 Et le roi Salomon en chargea Benayahu fils de Yehoyada, qui le frappa, et il mourut.
26 Svećeniku Ebjataru kralj zatim naredi: »Idi u Anatot na svoj posjed. Zaslužio si smrt, ali te neću pogubiti danas jer si nosio Jahvin kovčeg pred ocem mojim Davidom i podijelio si sve patnje s mojim ocem.«26 Quant au prêtre Ebyatar, le roi lui dit: "Va à Anatot dans ton domaine, car tu mérites la mort, maisje ne te ferai pas mourir aujourd'hui, car tu as porté l'arche de Yahvé en présence de mon père David et partagétoutes les épreuves de mon père."
27 I Salomon isključi Ebjatara iz svećenstva Jahvina da tako ispuni Jahvinu riječ koju je izrekao protiv doma Elijeva u Šilu.27 Et Salomon exclut Ebyatar du sacerdoce de Yahvé, accomplissant ainsi la parole que Yahvé avaitprononcée contre la maison d'Eli à Silo.
28 Kada je glas stigao Joabu – Joab bijaše pristao uz Adoniju, premda se nije priključio Abšalomu – on uteče u Šator Jahvin i uhvati se za rogove žrtvenika.28 Lorsque la nouvelle parvint à Joab -- car Joab avait pris parti pour Adonias bien qu'il n'eût pas prisparti pour Absalom --, il s'enfuit à la Tente de Yahvé et saisit les cornes de l'autel.
29 I dojaviše kralju Salomonu: »Joab je pobjegao u Šator Jahvin, eno ga pokraj žrtvenika.« Tada Salomon poruči Joabu: »Što se držiš žrtvenika?« Joab odgovori: »Uplašio sam se tebe i pobjegao sam pred Jahvu.« Tada Salomon naredi Benaji, sinu Jojadinu: »Idi i ubij ga!«29 On avertit le roi Salomon: "Joab s'est réfugié à la Tente de Yahvé et voici qu'il est à côté de l'autel."Alors Salomon envoya dire à Joab: "Qu'est-ce qui t'a pris de fuir à l'"autel? Joab répondit: "J'ai eu peur de toi etje me suis réfugié près de Yahvé." Alors Salomon envoya Benayahu fils de Yehoyada en disant: "Va et frappe-le!"
30 Benaja ode u Šator Jahvin i reče Joabu: »Po naredbi kraljevoj: iziđi!« On odgovori: »Neću, želim ovdje umrijeti!« Benaja javi kralju: »Eto što mi je rekao Joab i što mi je odgovorio.«30 Benayahu alla à la Tente de Yahvé et lui dit: "Par ordre du roi, sors!" Il répondit: "Non, je mourraiici." Benayahu rapporta la chose au roi: "Voilà ce que Joab a dit et ce qu'il m'a répondu."
31 Kralj mu reče: »Učini kako je rekao: ubij ga, zatim pokopaj. Tako ćeš danas skinuti s mene i doma oca moga nevinu krv koju je Joab prolio.31 Le roi lui dit: "Fais comme il a dit; frappe-le, puis enterre-le. Ainsi tu ôteras aujourd'hui de sur moiet de sur ma famille le sang innocent qu'a versé Joab.
32 Jahve će učiniti da krv njegova padne na njegovu glavu, jer je ubio dva čovjeka pravednika i bolja od sebe; ubio ih je mačem bez znanja moga oca Davida: Abnera, sina Nerova, vođu vojske Izraelove, i Amasu, sina Jeterova, vojvodu judejskoga.32 Yahvé fera retomber son sang sur sa tête parce qu'il a frappé deux hommes plus justes et meilleursque lui et les a tués par l'épée à l'insu de mon père David: Abner fils de Ner, chef de l'armée d'Israël, et Amasafils de Yéter, chef de l'armée de Juda.
33 Neka njihova krv padne na glavu Joaba i njegova potomstva dovijeka, a Davidu, njegovu potomstvu, vladalačkoj kući i prijestolju neka od Jahve bude trajan mir.«33 Que leur sang retombe sur la tête de Joab et de sa postérité à jamais, mais que David et sa postéritéet sa dynastie et son trône aient toujours la paix par Yahvé!"
34 I ode Benaja, sin Jojadin, obori se na Joaba i usmrti ga. Pokopali su Joaba u njegovu domu u pustinji.34 Benayahu fils de Yehoyada partit, il frappa Joab et le mit à mort, et on l'enterra chez lui au désert.
35 Mjesto njega postavi kralj na čelo vojske Benaju, sina Jojadina, a na mjesto Ebjatara postavi svećenika Sadoka.35 Le roi mit Benayahu fils de Yehoyada à sa place à la tête de l'armée; et le roi mit le prêtre Sadoq àla place d'Ebyatar.
36 Salomon pozva Šimeja i reče mu: »Sagradi sebi kuću u Jeruzalemu: tu stanuj, i nikamo odatle ne izlazi.36 Salomon fit appeler Shiméï et lui dit: "Construis-toi une maison, à Jérusalem: tu y habiteras, maisne t'en écarte pas où que ce soit.
37 Onoga dana kad iziđeš i prijeđeš potok Kidron, znaj dobro da ćeš umrijeti. Krv tvoja na glavu tvoju.«37 Le jour où tu sortiras et franchiras le ravin du Cédron, sache bien que tu mourras certainement. Tonsang sera sur ta tête."
38 Šimej odgovori kralju: »Dobro. Kako moj gospodar kralj kaže, tako će učiniti sluga tvoj.« I Šimej dugo življaše u Jeruzalemu.38 Shiméï répondit au roi: "C'est bien. Comme Monseigneur le roi a ordonné, ainsi fera ton serviteur",et Shiméï demeura longtemps à Jérusalem.
39 Ali poslije tri godine dogodi se te Šimeju pobjegoše dvojica slugu k Akišu, sinu Maakinu, kralju gatskom. I dojaviše Šimeju: »Eno ti slugu u Gatu.«39 Mais, au bout de trois ans, il arriva que deux esclaves de Shiméï s'enfuirent chez Akish fils deMaaka, le roi de Gat, et on avertit Shiméï: "Tes esclaves sont à Gat."
40 Tada usta Šimej, osedla magarca i ode u Gat, k Akišu, da traži svoje sluge. I vratio se Šimej i doveo svoje sluge iz Gata.40 Alors Shiméï se leva, sella son âne et partit pour Gat chez Akish chercher ses esclaves; Shiméï allaet ramena ses esclaves de Gat.
41 I javiše Salomonu: »Šimej otišao iz Jeruzalema u Gat i vratio se.«41 On apprit à Salomon que Shiméï était allé de Jérusalem à Gat et qu'il était revenu.
42 Kralj pozva Šimeja i reče mu: »Nisam li ti se zakleo Jahvom i strogo te opomenuo: ‘Onoga dana kad budeš izišao i pošao bilo kamo, znaj dobro da ćeš umrijeti!’ A ti si mi tada odgovorio: ‘Dobra je riječ koju sam čuo.’42 Le roi fit appeler Shiméï et lui dit: "Ne t'avais-je pas fait jurer par Yahvé et ne t'avais-je pas averti:Le jour où tu sortiras pour aller où que ce soit, sache bien que tu mourras certainement? Et tu m'as dit: Bonne estla parole que j'ai entendue.
43 Zašto nisi održao zakletvu Jahvinu i zapovijed koju sam ti dao?«43 Pourquoi n'as-tu pas observé le serment de Yahvé et l'ordre que je t'avais intimé?"
44 Još reče kralj Šimeju: »Ti znaš sve zlo koje si učinio mome ocu Davidu. Tvoje je srce toga svjesno. Jahve neka učini da se tvoja zloća obori na tvoju glavu.44 Puis le roi dit à Shiméï: "Tu connais par coeur tout le mal que tu as fait à mon père David; Yahvé vafaire retomber ta méchanceté sur ta propre tête.
45 A blagoslovljen je kralj Salomon, i prijestolje će Davidovo biti čvrsto pred Jahvom dovijeka.«45 Mais béni soit le roi Salomon, et que le trône de David subsiste devant Yahvé pour toujours!"
46 I zapovjedi kralj Benaji, sinu Jojadinu, te on iziđe i udari Šimeja i tako Šimej umrije.
Tako se učvrstilo kraljevstvo u ruci Salomonovoj.
46 Le roi fit commandement à Benayahu fils de Yehoyada; il sortit et frappa Shiméï qui mourut. Laroyauté fut alors affermie dans la main de Salomon.3, 1 Salomon devint le gendre de Pharaon, le roi d'Egypte; ilprit pour femme la fille de Pharaon et l'introduisit dans la Cité de David, en attendant d'avoir achevé deconstruire son palais, le Temple de Yahvé et le rempart de Jérusalem.