SCRUTATIO

Mercredi, 8 Octobre 2025 - Santa Pelagia ( Letture di oggi)

Jeremija 8


font
Biblija HrvatskiSMITH VAN DYKE
1 »U ono vrijeme« – riječ je Jahvina – »povadit će iz grobova kosti kraljeva judejskih, kosti knezova njezinih, kosti svećenika, kosti proroka i kosti žitelja jeruzalemskih.1 في ذلك الزمان يقول الرب يخرجون عظام ملوك يهوذا وعظام رؤسائه وعظام الكهنة وعظام الانبياء وعظام سكان اورشليم من قبورهم
2 I razasut će ih prema Suncu, prema Mjesecu i prema svoj Vojsci nebeskoj, koje ljubljahu, kojima služahu, koje slijeđahu, koje za savjet pitahu i kojima se klanjahu. I neće ih pokupiti i sahraniti; ostat će kao gnoj po zemlji.2 ويبسطونها للشمس وللقمر ولكل جنود السموات التي احبوها والتي عبدوها والتي ساروا وراءها والتي استشاروها والتي سجدوا لها. لا تجمع ولا تدفن بل تكون دمنة على وجه الارض.
3 Tada će svima onima što preostanu od tih zlih plemena, po svim mjestima kuda ih rasprših, smrt biti milija od života« – riječ je Jahve nad vojskama.3 ويختار الموت على الحياة عند كل البقية الباقية من هذه العشيرة الشريرة الباقية في كل الاماكن التي طردتهم اليها يقول رب الجنود
4 »Reci im: Ovako govori Jahve:
‘Padne li tko, neće li opet ustati,
zaluta li, neće li se opet vratiti?
4 وتقول لهم هكذا قال الرب. هل يسقطون ولا يقومون او يرتد احد ولا يرجع.
5 Zašto onda taj narod luta
uporno i neprekidno?
Čvrsto se drže laži,
neće da se obrate.
5 فلماذا ارتد هذا الشعب في اورشليم ارتدادا دائما. تمسكوا بالمكر. ابوا ان يرجعوا.
6 Pazio sam i osluškivao:
Ne govore kako valja.
Nitko se ne kaje zbog pakosti svoje,
i ne govori ‘Što učinih?’
Svatko je skrenuo trku svoju
kao konj kad u boj nagne.
6 صغيت وسمعت. بغير المستقيم يتكلمون. ليس احد يتوب عن شره قائلا ماذا عملت. كل واحد رجع الى مسراه كفرس ثائر في الحرب.
7 Čak i roda pod nebom
zna svoje vrijeme,
grlica, lastavica i ždral
drže se vremena kad se moraju vratiti.
A moj narod ne poznaje
suda Jahvina.’«
7 بل اللقلق في السموات يعرف ميعاده واليمامة والسنونة المزقزقة حفظتا وقت مجيئهما. اما شعبي فلم يعرف قضاء الرب.
8 Kako možete tvrditi: »Mi smo mudri,
u nas je Zakon Jahvin!«
Zaista, u laž ga je pretvorila
lažljiva pisaljka pisara!
8 كيف تقولون نحن حكماء وشريعة الرب معنا. حقا انه الى الكذب حوّلها قلم الكتبة الكاذب.
9 Mudraci će biti osramoćeni,
prestravljeni i uhvaćeni u zamku.
Gle, oni prezreše riječ Jahvinu!
A njihova mudrost – što im koristi?
9 خزي الحكماء ارتاعوا وأخذوا. ها قد رفضوا كلمة الرب فاية حكمة لهم.
10 »Zato ću žene njihove dati strancima,
a vaša polja osvajačima.
Jer od najmanjeg do najvećega
svi gramze za plijenom,
od prorokâ do svećenikâ
svi su varalice.
10 لذلك اعطي نساءهم لآخرين وحقولهم لمالكين لانهم من الصغير الى الكبير كل واحد مولع بالربح من النبي الى الكاهن كل واحد يعمل بالكذب.
11 I olako liječe ranu naroda mojega
vičući: ‘Mir! Mir!’
Ali mira nema.
11 ويشفون كسر بنت شعبي على عثم قائلين سلام سلام ولا سلام.
12 Neka se postide što gnusobu počiniše,
no oni više ne znaju što je stid,
ne umiju se više crvenjeti.
Zato će popadati s onima što padaju,
srušit će se kad stanem kažnjavati«
– govori Jahve.
12 هل خزوا لانهم عملوا رجسا. بل لم يخزوا خزيا ولم يعرفوا الخجل. لذلك يسقطون بين الساقطين في وقت معاقبتهم يعثرون قال الرب
13 »Htjedoh u berbu k njima« – riječ je Jahvina –
»a ono ni grozda na trsu,
ni smokve na smokvi;
čak je i lišće uvelo.
Zato ih predah
onima što prolaze kraj njih.
13 نزعا انزعهم يقول الرب. لا عنب في الجفنة ولا تين في التينة والورق ذبل واعطيهم ما يزول عنهم.
14 ‘Zašto još čekamo?
Na okup!
Zavucimo se u tvrde gradove
da ondje izginemo,
jer nas Jahve, Bog naš, zatire,
napaja nas vodom otrovanom,
jer zgriješismo protiv Jahve.
14 لماذا نحن جلوس. اجتمعوا فلندخل الى المدن الحصينة ونصمت هناك. لان الرب الهنا قد اصمتنا واسقانا ماء العلقم لاننا قد اخطانا الى الرب.
15 Nadasmo se miru, ali dobra nema,
čekasmo vrijeme ozdravljenja, al’ evo užasa!
15 انتظرنا السلام ولم يكن خير. وزمان الشفاء واذا رعب.
16 Iz Dana dopire
njištanje konja njegovih,
od rzanja njegovih pastuha
dršće zemlja sva.
Dolaze da proždru zemlju i što je napunja,
grad i žitelje u njemu.’
16 من دان سمعت حمحمة خيله. عند صوت صهيل جياده ارتجفت كل الارض. فأتوا واكلوا الارض وملأها المدينة والساكنين فيها.
17 I gle, puštam na vas otrovnice
protiv kojih nema čarolija;
ujedat će vas«
– riječ je Jahvina –
17 لاني هانذا مرسل عليكم حيّات افاعي لا ترقى فتلدغكم يقول الرب
18 »lijeka biti neće.«
Bol me spopada,
srce mi iznemoglo.
18 من مفرج عني الحزن. قلبي فيّ سقيم.
19 Evo zapomažu kćeri naroda moga
iz zemlje daleke:
»Zar Jahve nije više na Sionu?
Kralj njegov?
‘Zašto me razjariše svojim kipovima,
ništavilima tuđinskim?’
19 هوذا صوت استغاثة بنت شعبي من ارض بعيدة. ألعل الرب ليس في صهيون او ملكها ليس فيها. لماذا اغاظوني بمنحوتاتهم باباطيل غريبة.
20 Žetva prođe, minu ljeto,
a mi nismo spašeni!«
20 مضى الحصاد انتهى الصيف ونحن لم نخلص.
21 Satrven sam što je kći naroda mojega satrvena,
žalostan sam, stravom obuzet.
21 من اجل سحق بنت شعبي انسحقت. حزنت اخذتني دهشة.
22 Zar u Gileadu nema balzama?
Nema li ondje liječnika?
Ta zašto ne dolazi
ozdravljenje kćeri naroda mojega?
22 أليس بلسان في جلعاد أم ليس هناك طبيب. فلماذا لم تعصب بنت شعبي
23 O, tko bi glavu moju pretvorio u vrelo,
a oči moje u vrutak suza,
danju i noću da plačem
nad poginulima kćeri svoje,
naroda svojega?!