1 »Ovo su propisi koje treba da im izložiš: | 1 ואלה המשפטים אשר תשים לפניהם |
2 Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan. | 2 כי תקנה עבד עברי שש שנים יעבד ובשבעת יצא לחפשי חנם |
3 Ako dođe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena. | 3 אם בגפו יבא בגפו יצא אם בעל אשה הוא ויצאה אשתו עמו |
4 Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kćeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam. | 4 אם אדניו יתן לו אשה וילדה לו בנים או בנות האשה וילדיה תהיה לאדניה והוא יצא בגפו |
5 Ali ako rob otvoreno izjavi: ‘Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neću da budem slobodan’, | 5 ואם אמר יאמר העבד אהבתי את אדני את אשתי ואת בני לא אצא חפשי |
6 neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi. | 6 והגישו אדניו אל האלהים והגישו אל הדלת או אל המזוזה ורצע אדניו את אזנו במרצע ועבדו לעלם |
7 Kad čovjek proda svoju kćer za ropkinju, neka se ona ne oslobađa kao i muški robovi. | 7 וכי ימכר איש את בתו לאמה לא תצא כצאת העבדים |
8 Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran. | 8 אם רעה בעיני אדניה אשר לא יעדה והפדה לעם נכרי לא ימשל למכרה בבגדו בה |
9 A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i s kćeri. | 9 ואם לבנו ייעדנה כמשפט הבנות יעשה לה |
10 Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraćivati hrane, odjeće ili njezinih bračnih prava. | 10 אם אחרת יקח לו שארה כסותה וענתה לא יגרע |
11 Ne bude li joj činio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine.« | 11 ואם שלש אלה לא יעשה לה ויצאה חנם אין כסף |
12 »Tko god udari čovjeka pa ga usmrti, neka se smrću kazni. | 12 מכה איש ומת מות יומת |
13 Ali ako to ne učini hotimično, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ću ti mjesto kamo može pobjeći. | 13 ואשר לא צדה והאלהים אנה לידו ושמתי לך מקום אשר ינוס שמה |
14 Tko hotimično navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi. | 14 וכי יזד איש על רעהו להרגו בערמה מעם מזבחי תקחנו למות |
15 Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću. | 15 ומכה אביו ואמו מות יומת |
16 Tko otme čovjeka – bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži – neka se kazni smrću. | 16 וגנב איש ומכרו ונמצא בידו מות יומת |
17 Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.« | 17 ומקלל אביו ואמו מות יומת |
18 »Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine, nego padne u postelju, | 18 וכי יריבן אנשים והכה איש את רעהו באבן או באגרף ולא ימות ונפל למשכב |
19 ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlječenje. | 19 אם יקום והתהלך בחוץ על משענתו ונקה המכה רק שבתו יתן ורפא ירפא |
20 Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu. | 20 וכי יכה איש את עבדו או את אמתו בשבט ומת תחת ידו נקם ינקם |
21 Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo. | 21 אך אם יום או יומים יעמד לא יקם כי כספו הוא |
22 Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede. | 22 וכי ינצו אנשים ונגפו אשה הרה ויצאו ילדיה ולא יהיה אסון ענוש יענש כאשר ישית עליו בעל האשה ונתן בפללים |
23 Bude li drugog zla, neka se dâ: život za život, | 23 ואם אסון יהיה ונתתה נפש תחת נפש |
24 oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu, | 24 עין תחת עין שן תחת שן יד תחת יד רגל תחת רגל |
25 opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu. | 25 כויה תחת כויה פצע תחת פצע חבורה תחת חבורה |
26 Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka. | 26 וכי יכה איש את עין עבדו או את עין אמתו ושחתה לחפשי ישלחנו תחת עינו |
27 Ako izbije zub svome robu – ili svojoj ropkinji – neka ga oslobodi zbog zuba.« | 27 ואם שן עבדו או שן אמתו יפיל לחפשי ישלחנו תחת שנו |
28 »Kad goveče ubode čovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno. | 28 וכי יגח שור את איש או את אשה ומת סקול יסקל השור ולא יאכל את בשרו ובעל השור נקי |
29 Ali ako je to goveče i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga čuvao, pa ono usmrti čovjeka ili ženu, neka se to goveče kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti. | 29 ואם שור נגח הוא מתמל שלשם והועד בבעליו ולא ישמרנו והמית איש או אשה השור יסקל וגם בעליו יומת |
30 Ako se vlasniku označi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi. | 30 אם כפר יושת עליו ונתן פדין נפשו ככל אשר יושת עליו |
31 Ubode li goveče dječaka ili djevojčicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu. | 31 או בן יגח או בת יגח כמשפט הזה יעשה לו |
32 Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveče neka se kamenuje. | 32 אם עבד יגח השור או אמה כסף שלשים שקלים יתן לאדניו והשור יסקל |
33 Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveče ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu: | 33 וכי יפתח איש בור או כי יכרה איש בר ולא יכסנו ונפל שמה שור או חמור |
34 neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne. | 34 בעל הבור ישלם כסף ישיב לבעליו והמת יהיה לו |
35 Kad nečije goveče ubode goveče drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveče, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveče neka među sebe podijele. | 35 וכי יגף שור איש את שור רעהו ומת ומכרו את השור החי וחצו את כספו וגם את המת יחצון |
36 Ali ako se zna da je to goveče i prije bolo, a njegov ga gospodar nije čuvao, onda mora nadoknaditi goveče za goveče, dok će uginulo živinče biti njegovo.« | 36 או נודע כי שור נגח הוא מתמול שלשם ולא ישמרנו בעליו שלם ישלם שור תחת השור והמת יהיה לו |
37 »Tko ukrade goveče ili marvinče od sitne stoke, pa bilo da ga zakolje, bilo da ga proda, onda za jedno goveče neka se vrati petero goveda, a za malo marvinče četvero marvinčadi. | |