Druga knjiga o Samuelu 1
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
Biblija Hrvatski | EL LIBRO DEL PUEBLO DE DIOS |
---|---|
1 Poslije Šaulove smrti David se vratio kući pobijedivši Amalečane. Dva je dana proveo u Siklagu. | 1 Después de la muerte de Saúl, David volvió de derrotar a los amalecitas y permaneció dos días en Siquelag. |
2 Trećega dana dođe neki čovjek iz Šaulova tabora, razdrtih haljina i prahom posute glave. Došavši k Davidu, baci se na zemlju i pokloni mu se. | 2 Al tercer día, llegó un hombre del campamento de Saúl, con la ropa hecha jirones y la cabeza cubierta de polvo. Cuando se presentó ante David, cayó con el rostro en tierra y se postró. |
3 David ga upita: »Odakle dolaziš?« A on mu odgovori: »Umakao sam iz izraelskog tabora.« | 3 «¿De dónde vienes?», le preguntó David. El le respondió: «Me he escapado del campamento de Israel». |
4 A David ga upita: »Što se dogodilo? Pripovijedaj mi!« On odvrati: »Narod je pobjegao iz boja, a mnogo je ljudi i poginulo. Mrtvi su i Šaul i njegov sin Jonatan.« | 4 David añadió: «¿Qué ha sucedido? Cuéntame todo». Entonces él dijo: «La tropa huyó del campo de batalla y muchos del pueblo cayeron en el combate; también murieron Saúl y su hijo Jonatán». |
5 Nato David upita mladoga glasonošu: »Kako znaš da je poginuo Šaul i njegov sin Jonatan?« | 5 David dijo al joven que la traía la noticia: «¿Cómo sabes que murieron Saúl y su hijo Jonatán?». |
6 A mladi glasonoša odgovori: »Slučajno sam došao na goru Gilbou i vidio Šaula kako se upro u svoje koplje, a bojna kola i konjanici natisnuli se za njim. | 6 El joven respondió: «Yo estaba por casualidad en el monte Gelboé, y de pronto vi a Saúl apoyado en su lanza, mientras los carros y los caballos lo perseguían de cerca. |
7 Šaul, obazrevši se, ugleda mene pa me zovnu, a ja mu se odazvah: ‘Evo me!’ | 7 Al darse vuelta, me vio y me llamó. «Aquí estoy», le dije. |
8 I upita me on: ‘Tko si ti?’ A ja mu odgovorih: ‘Amalečanin sam.’ | 8 El me preguntó: «¿Quién eres?». Yo le respondí: «Soy un amalecita». |
9 Tada mi on reče: ‘Dođi ovamo k meni pa me ubij, jer me obuzeo smrtni grč, a duša je još sva u meni!’ | 9 Luego me dijo: «Acércate a mí y mátame, porque siento el estertor de la muerte, aunque todavía estoy con vida». |
10 Pristupih k njemu i zadadoh mu smrtni udarac, jer sam znao da neće preživjeti nakon pada. Zatim uzeh kraljevski znak koji mu bijaše na glavi i narukvicu koju imaše na ruci i, evo, donesoh to svome gospodaru.« | 10 Yo me abalancé sobre él y lo maté, porque sabía que no podría sobrevivir a su derrota. En seguida le quité la diadema que tenía en la cabeza y el brazalete que llevaba en el brazo, y aquí se los traigo a mi señor». |
11 Tada David zgrabi svoje haljine i razdrije ih, a tako i svi ljudi koji bijahu s njim. | 11 Entonces David rasgó sus vestiduras, y lo mismo hicieron todos los hombres que estaban con él. |
12 I naricali su, plakali i postili do večeri za Šaulom i za njegovim sinom Jonatanom, za Jahvinim narodom i za domom Izraelovim što izginuše od mača. | 12 Se lamentaron, lloraron y ayunaron hasta el atardecer por Saúl, por su hijo Jonatán, por el pueblo del Señor y por la casa de Israel, porque habían caído al filo de la espada. |
13 Potom David upita mladoga glasonošu: »Odakle si ti?« A on odgovori: »Ja sam sin jednoga došljaka, Amalečanina.« | 13 David preguntó al joven que le había traído la noticia: «¿De dónde eres?». El respondió: «Soy el hijo de un forastero amalecita». |
14 Tada mu reče David: »Kako se nisi bojao dići ruku da ubiješ pomazanika Jahvina?« | 14 David le dijo: «¿Y cómo te has atrevido a extender tu mano para matar al ungido del Señor?». |
15 I dozva David jednoga od momaka i zapovjedi mu: »Dođi ovamo i smakni ga!« Udari ga momak i on umrije. | 15 Luego llamó a uno de los jóvenes y le ordenó: «¡Acércate y mátalo!». El joven le asestó un golpe mortal, |
16 A David mu još doviknu: »Tvoja krv na tvoju glavu! Tvoja su usta posvjedočila protiv tebe kad si rekao: ‘Ja sam ubio pomazanika Jahvina.’« | 16 mientras David decía: «Que tu sangre recaiga sobre tu cabeza, ya que tu misma boca atestiguó contra ti, cuando dijiste: «Yo he dado muerte al ungido del Señor». |
17 Tada David zapjeva ovu tužaljku za Šaulom i za njegovim sinom Jonatanom. | 17 David entonó este canto fúnebre por Saúl y su hijo Jonatán, |
18 Zapisana je u Knjizi Pravednikovoj da je uče sinovi Judini. David reče: | 18 y le ordenó enseñarlo a la gente de Judá. Es el canto del Arco, y está escrito en el libro del Justo: |
19 »Oh, kako ti slava pade, Izraele, izginuše div-junaci na tvom visu! | 19 «¡Tu esplendor ha sucumbido, Israel, en las alturas de tus montañas! ¡Cómo han caído los héroes! |
20 O porazu vi u Gatu ne pričajte, aškelonskim ulicama ne glasite, da se kćeri ne vesele filistejske, mlade žene da ne kliču nevjerničke. | 20 ¡No lo anuncien en Gat, no lo publiquen por las calles de Ascalón; que no se alegren las hijas de los filisteos, ni lo celebren las hijas de los incircuncisos! |
21 O Gilbojske gore klete, rosa na vas ne padala nit’ vas kiša s neba prala! Vaša polja ne vraćala rod za sjeme, jer kod vas je osramoćen štit junaka! Štit Šaulov nije bio uljem mazan, | 21 ¡Montañas de Gelboé, que no caiga sobre ustedes rocío ni lluvia, ni se cubran de campos fructíferos! Porque allí fue mancillado el escudo de los héroes, el escudo de Saúl, ungido no con aceite, sino con sangre de heridos y grasas de guerreros. |
22 nego krvlju ranjenika, mašću palih! Lûk Jonate nikad nije promašio, mač Šaulov nikad bezuspješan bio! | 22 ¡El arco de Jonatán no retrocedió jamás, nunca fallaba la espada de Saúl! |
23 Šaul i Jonata, ljupki, ponositi, ni živi se ne rastaše, ni u smrti! Od orlova bjehu brži, od lavova snagom jači! | 23 ¡Saúl y Jonatán, amigos tan queridos, inseparables en la vida y en la muerte! Eran más veloces que águilas, más fuertes que leones. |
24 Za Šaulom sad plačite, Izraelke, jer je u kras i u grimiz vas odijev’o! Uz to zlatan nakit on je na ruho vam pričvršćiv’o. | 24 Hijas de Israel, lloren por Saúl, el que las vestía de púrpura y de joyas y les prendía alhajas de oro en los vestidos. |
25 Usred boja poginuše div-junaci! Smrt me tvoja, Jonatane, ožalosti! | 25 ¡Cómo han caído los héroes en medio del combate! ¡Han sucumbido Jonatán en lo alto de tus montañas! |
26 Žao mi je tebe, brate, Jonatane! Kako li mi drag bijaše ti veoma! Ljubav tvoja bješe meni još od ženske čudesnija. | 26 ¡Cuánto dolor siento por ti, Jonatán, hermano mío muy querido! Tu amistad era para mí más maravillosa que el amor de las mujeres. |
27 Oh, kako su izginuli div-junaci, i oružje bojno kako skršeno je!« | 27 ¡Cómo han caído los héroes, cómo han perecido las armas del combate!». |