Evanđelje po Marku 12

Biblija Hrvatski	NOVA VULGATA
1 I uze im zboriti u prispodobama: »Čovjek vinograd posadi, ogradom ogradi, iskopa tijesak i kulu podiže pa ga iznajmi vinogradarima i otputova.	1 Et coepit illis in parabolis loqui: “ Vineam pastinavit ho mo etcircumdedit saepem et fodit lacum et aedificavit turrim et locavit eam agricoliset peregre profectus est.
2 I u svoje vrijeme posla vinogradarima slugu da od njih uzme dio uroda vinogradarskoga.	2 Et misit ad agricolas in tempore servum, ut abagricolis acciperet de fructu vineae;
3 A oni ga pograbiše, istukoše i otposlaše praznih ruku.	3 qui apprehensum eum caeciderunt etdimiserunt vacuum.
4 I opet posla k njima drugog slugu: i njemu razbiše glavu i izružiše ga.	4 Et iterum misit ad illos alium servum; et illum in capitevulneraverunt et contumeliis affecerunt.
5 Trećega također posla: njega ubiše. Tako i mnoge druge: jedne istukoše, druge pobiše.«	5 Et alium misit, et illum occiderunt,et plures alios, quosdam caedentes, alios vero occidentes.
6 »Još jednoga imaše, sina ljubljenoga. Njega naposljetku posla k njima misleći: ‘Poštovat će sina moga.’	6 Adhuc unum habebat,filium dilectum. Misit illum ad eos novissimum dicens: “Reverebuntur filiummeum”.
7 Ali ti vinogradari među sobom rekoše: ‘Ovo je baštinik! Hajde da ga ubijemo i baština će biti naša.’	7 Coloni autem illi dixerunt ad invicem: “Hic est heres. Venite,occidamus eum, et nostra erit hereditas”.
8 I pograbe ga, ubiju i izbace iz vinograda.«	8 Et apprehendentes eum occideruntet eiecerunt extra vineam.
9 »Što li će učiniti gospodar vinograda? Doći će i pobiti te vinogradare i dati vinograd drugima.	9 Quid ergo faciet dominus vineae? Veniet et perdetcolonos et dabit vineam aliis.
10 Niste li čitali ovo Pismo: Kamen što ga odbaciše graditelji postade kamen zaglavni.	10 Nec Scripturam hanc legistis: “Lapidem quemreprobaverunt aedificantes, hic factus est in caput anguli;
11 Gospodnje je to djelo – kakvo čudo u očima našim!«	11 a Domino factum est istud et est mirabile in oculis nostris”? ”.
12 I tražili su da ga uhvate, ali se pobojaše mnoštva. Razumješe da je protiv njih izrekao prispodobu pa ga ostave i odu.	12 Et quaerebant eum tenere et timuerunt turbam; cognoverunt enim quoniam ad eosparabolam hanc dixerit. Et relicto eo abierunt.
13 I pošalju k njemu neke od farizeja i herodovaca da ga uhvate u riječi.	13 Et mittunt ad eum quosdam ex pharisaeis et herodianis, ut eum caperent inverbo.
14 Oni dođu i kažu mu: »Učitelju, znamo da si istinit i ne mariš tko je tko jer nisi pristran, nego po istini učiš putu Božjemu. Je li dopušteno dati porez caru ili nije? Da damo ili da ne damo?«	14 Qui venientes dicunt ei: “ Magister, scimus quia verax es et noncuras quemquam; nec enim vides in faciem hominum, sed in veritate viam Deidoces. Licet dare tributum Caesari an non? Dabimus an non dabimus? ”.
15 A on im reče prozirući njihovo licemjerje: »Što me iskušavate? Donesite mi denar da vidim!«	15 Quisciens versutiam eorum ait illis: “ Quid me tentatis? Afferte mihi denarium,ut videam ”.
16 Oni doniješe. I reče im: »Čija je ovo slika i natpis?« A oni će mu: »Carev.«	16 At illi attulerunt. Et ait illis: “ Cuius est imago haec etinscriptio? ”. Illi autem dixerunt ei: “ Caesaris ”.
17 A Isus im reče: »Caru podajte carevo, a Bogu Božje!« I divili su mu se.	17 Iesus autem dixitillis: “ Quae sunt Caesaris, reddite Caesari et, quae sunt Dei, Deo ”. Etmirabantur super eo.
18 Dođu k njemu saduceji, koji vele da nema uskrsnuća, i upitaju ga:	18 Et veniunt ad eum sadducaei, qui dicunt resurrectionem non esse, etinterrogabant eum dicentes:
19 »Učitelju, Mojsije nam napisa: Umre li čiji brat i ostavi ženu, a ne ostavi djeteta, neka njegov brat uzme tu ženu te podigne porod bratu svomu.	19 “ Magister, Moyses nobis scripsit, ut si cuiusfrater mortuus fuerit et reliquerit uxorem et filium non reliquerit, accipiatfrater eius uxorem et resuscitet semen fratri suo.
20 Sedmorica braće bijahu. Prvi uze ženu i umrije ne ostavivši poroda.	20 Septem fratres erant: etprimus accepit uxorem et moriens non reliquit semen;
21 I drugi je uze te umrije ne ostavivši poroda. I treći jednako tako.	21 et secundus accepit eamet mortuus est, non relicto semine; et tertius similiter;
22 I sedmorica ne ostaviše poroda. Najposlije i žena umrije.	22 et septem nonreliquerunt semen. Novissima omnium defuncta est et mulier.
23 Komu će biti žena o uskrsnuću, kad uskrsnu? Jer sedmorica su je imala za ženu.«	23 In resurrectione,cum resurrexerint, cuius de his erit uxor? Septem enim habuerunt eam uxorem ”.
24 Reče im Isus: »Niste li u zabludi zbog toga što ne razumijete Pisama ni sile Božje?	24 Ait illis Iesus: “ Non ideo erratis, quia non scitis Scripturas nequevirtutem Dei?
25 Ta kad od mrtvih ustaju, niti se žene niti udavaju, nego su kao anđeli na nebesima.	25 Cum enim a mortuis resurrexerint, neque nubent neque nubentur,sed sunt sicut angeli in caelis.
26 A što se tiče mrtvih, da ustaju, niste li čitali u knjizi Mojsijevoj ono o grmu, kako Mojsiju reče Bog: Ja sam Bog Abrahamov i Bog Izakov i Bog Jakovljev?	26 De mortuis autem quod resurgant, nonlegistis in libro Moysis super rubum, quomodo dixerit illi Deus inquiens: “Egosum Deus Abraham et Deus Isaac et Deus Iacob”?
27 Nije on Bog mrtvih, nego živih. Uvelike se varate.«	27 Non est Deus mortuorum sedvivorum! Multum erratis ”.
28 Tada pristupi jedan od pismoznanaca koji je slušao njihovu raspravu. Vidjevši da im je dobro odgovorio, upita ga: »Koja je zapovijed prva od sviju?«	28 Et accessit unus de scribis, qui audierat illos conquirentes, videns quoniambene illis responderit, interrogavit eum: “ Quod est primum omnium mandatum?”.
29 Isus odgovori: »Prva je: Slušaj, Izraele! Gospodin Bog naš Gospodin je jedini.	29 Iesus respondit: “ Primum est: “Audi, Israel: Dominus Deus nosterDominus unus est,
30 Zato ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, i iz sve duše svoje, i iz svega uma svoga, i iz sve snage svoje!«	30 et diliges Dominum Deum tuum ex toto corde tuo et ex totaanima tua et ex tota mente tua et ex tota virtute tua”.
31 »Druga je: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Nema druge zapovijedi veće od tih.«	31 Secundum est illud:“Diliges proximum tuum tamquam teipsum”. Maius horum aliud mandatum non est”.
32 Nato će mu pismoznanac: »Dobro, učitelju! Po istini si kazao: On je jedini, nema drugoga osim njega.	32 Et ait illi scriba: “ Bene, Magister, in veritate dixisti: “Unusest, et non est alius praeter eum;
33 Njega ljubiti iz svega srca, iz svega razuma i iz sve snage i ljubiti bližnjega kao sebe samoga – više je nego sve paljenice i žrtve.«	33 et diligere eum ex toto corde et ex totointellectu et ex tota fortitudine” et: “Diligere proximum tamquam seipsum”maius est omnibus holocautomatibus et sacrificiis ”.
34 Kad Isus vidje kako je pametno odgovorio, reče mu: »Nisi daleko od kraljevstva Božjega!« I nitko se više nije usuđivao pitati ga.	34 Et Iesus videns quodsapienter respondisset, dixit illi: “ Non es longe a regno Dei ”. Et nemoiam audebat eum interrogare.
35 A naučavajući u Hramu, uze Isus govoriti: »Kako pismoznanci kažu da je Krist sin Davidov?	35 Et respondens Iesus dicebat docens in templo: “ Quomodo dicunt scribaeChristum filium esse David?
36 A sam David reče u Duhu Svetome: Reče Gospod Gospodinu mojemu: ‘Sjedi mi zdesna dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim!’	36 Ipse David dixit in Spiritu Sancto: “Dixit Dominus Domino meo: Sede a dextris meis, donec ponam inimicos tuos sub pedibus tuis”.
37 Sam ga David zove Gospodinom. Kako mu je onda sin?« Silan ga je svijet s užitkom slušao.	37 Ipse David dicit eum Dominum, et unde est filius eius? ”. Et multa turbaeum libenter audiebat.
38 A on im u pouci svojoj govoraše: »Čuvajte se pismoznanaca, koji rado idu u dugim haljinama, vole pozdrave na trgovima,	38 Et dicebat in doctrina sua: “ Cavete a scribis, qui volunt in stolisambulare et salutari in foro
39 prva sjedala u sinagogama i pročelja na gozbama;	39 et in primis cathedris sedere in synagogis etprimos discubitus in cenis;
40 proždiru kuće udovičke, još pod izlikom dugih molitava. Stići će ih to oštrija osuda!«	40 qui devorant domos viduarum et ostentant prolixasorationes. Hi accipient amplius iudicium ”.
41 Potom sjede nasuprot riznici te promatraše kako narod baca sitniš u riznicu. Mnogi bogataši bacahu mnogo.	41 Et sedens contra gazophylacium aspiciebat quomodo turba iactaret aes ingazophylacium; et multi divites iactabant multa.
42 Dođe i neka siromašna udovica i baci dva novčića, to jest jedan kvadrant.	42 Et cum venisset una viduapauper, misit duo minuta, quod est quadrans.
43 Tada dozove svoje učenike i reče im: »Doista, kažem vam, ova je sirota udovica ubacila više od svih koji ubacuju u riznicu.	43 Et convocans discipulos suos aitillis: “ Amen dico vobis: Vidua haec pauper plus omnibus misit, qui miseruntin gazophylacium:
44 Svi su oni zapravo ubacili od svoga suviška, a ona je od svoje sirotinje ubacila sve što je imala, sav svoj žitak.«	44 Omnes enim ex eo, quod abundabat illis, miserunt; haec verode penuria sua omnia, quae habuit, misit, totum victum suum ”.