Druga knjiga o Kraljevima 25

¹ Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom.

² Grad osta opkoljen do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja.

³ Devetoga dana četvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,

⁴ neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noću kroz vrata između dva zida nad Kraljevim vrtom – Kaldejci bijahu opkolili grad – i krenuše putem prema Arabi.

⁵ Kaldejske čete nagnuše u potjeru za kraljem i sustigoše ga na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala.

⁶ Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu pred kralja babilonskog, koji mu izreče presudu.

⁷ Sidkijine sinove pokla pred njegovim očima, Sidkiji iskopa oči, okova ga verigama i odvede u Babilon.

⁸ Sedmoga dana petoga mjeseca – devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog – uđe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže i časnik babilonskog kralja.

⁹ On zapali dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuće u Jeruzalemu.

¹⁰ Kaldejske čete, pod zapovjednikom kraljevske tjelesne straže, razoriše zidine koje su okruživale Jeruzalem.

¹¹ Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu.

¹² Neke od malih ljudi ostavi zapovjednik u zemlji kao vinogradare i ratare.

¹³ Kaldejci razbiše mjedene stupove u domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more koji su bili u domu Jahvinu i mjed odniješe u Babilon.

¹⁴ Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopće sav mjedeni pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja.

¹⁵ Zapovjednik uze i kadionice i škropionice, uopće sve što bijaše od zlata i srebra,

¹⁶ dva stupa, jedno more i podnožja, što je Salomon dao izraditi za dom Jahvin. Nije moguće procijeniti koliko je mjedi bilo u svim tim predmetima.

¹⁷ Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata, imao je glavicu od mjedi, visoku pet lakata; obvijaše je oplet i mogranji, sve od mjedi. Takav je bio i drugi stup.

¹⁸ Zapovjednik straže odveo je svećeničkog poglavara Seraju, drugog svećenika, Sefaniju, i tri čuvara praga.

¹⁹ Iz grada je odveo jednog dvoranina, vojničkog zapovjednika, pet ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novačio puk i šezdeset pučana koji se također zatekoše u gradu.

²⁰ Zapovjednik kraljevske tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskoga u Riblu.

²¹ I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude.

²² Narodu što je ostao u zemlji judejskoj i što ga je ostavio babilonski kralj Nabukodonozor – postavio je ovaj za upravitelja Gedaliju, sina Ahikamova, unuka Šafanova.

²³ Svi vojni zapovjednici i njihovi ljudi saznaše da je babilonski kralj postavio zemlji za namjesnika Gedaliju i dođoše pred njega u Mispu: Netanijin sin Jišmael; Kareahov sin Johanan; sin Tanhumeta iz Netofe, Seraja; Maakatijev sin Jaazanija – oni i svi njihovi ljudi.

²⁴ Gedalija se zakle njima i njihovim ljudima i reče: »Ne bojte se služiti Kaldejcima; ostanite u zemlji, budite podložni babilonskom kralju i bit će vam dobro.«

²⁵ Ali sedmoga mjeseca Jišmael, sin Netanijin, unuk Elišamin, koji bijaše kraljevskog roda, i još deset ljudi s njim ubiše Gedaliju te on umrije kao i svi Judejci i Kaldejci koji bijahu s njim u Mispi.

²⁶ Tada sav narod, od maloga do velikog, i svi zapovjednici četa ustadoše i odoše u Egipat jer se bojahu Kaldejaca.

²⁷ Trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski kralj Jojakin, dvadeset i sedmog dana dvanaestoga mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskog kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice.

²⁸ Ljubazno je s njime razgovarao i stolicu mu postavio više nego ostalim kraljevima koji bijahu s njim u Babilonu.

²⁹ Jojakin je odložio svoje tamničke haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka.

³⁰ Do kraja njegova života babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.