Proverbi 17
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
| DIODATI | Biblija Hrvatski |
|---|---|
| 1 Migliore è un boccon di pane secco, con quiete, Che una casa piena di animali ammazzati, con rissa | 1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke. |
| 2 Il servitore intendente signoreggerà sopra il figliuolo che reca vituperio, E spartirà l’eredità tra i fratelli | 2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu. |
| 3 La coppella è per l’argento, e il fornello per l’oro; Ma il Signore prova i cuori | 3 Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam. |
| 4 L’uomo maligno presta gli orecchi alle labbra inique; E l’ingannatore ascolta la lingua maliziosa | 4 Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku. |
| 5 Chi beffa il povero fa onta a colui che l’ha fatto; Chi si rallegra della calamità altrui non resterà impunito | 5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne. |
| 6 I figliuoli de’ figliuoli son la corona de’ vecchi; E i padri son la gloria de’ figliuoli | 6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi. |
| 7 Il parlar magnifico non è decevole all’uomo da nulla; Quanto meno al principe il labbro falso! | 7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive. |
| 8 Il presente è, appo chi è dato a ricever presenti, una gioia graziosa; Dovunque si volge produce effetto | 8 Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva. |
| 9 Chi copre il fallo procaccia amicizia; Ma chi lo ridice disunisce gli amici | 9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje. |
| 10 La riprensione scende più addentro nell’uomo intendente, Che cento percosse date allo stolto | 10 Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca. |
| 11 Il malvagio non cerca altro che ribellione; Ma l’angelo crudele sarà mandato contro a lui | 11 Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj. |
| 12 Scontrisi pure in un uomo un’orsa, a cui sieno stati tolti i suoi figli, Anzi che un pazzo nella sua pazzia | 12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti. |
| 13 Il male non si dipartirà giammai dalla casa Di chi rende il mal per lo bene | 13 Tko dobro zlom uzvraća, neće ukloniti nesreću od doma svojeg. |
| 14 Chi comincia la contesa è come chi dà apritura alle acque; Però avanti che si venga alle contumelie, lascia la questione | 14 Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se! |
| 15 Chi assolve il reo, e chi condanna il giusto, Sono amendue ugualmente abbominevoli al Signore | 15 Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi. |
| 16 A che serve il prezzo in mano allo stolto, Da comperar sapienza, poichè egli non ha alcun senno? | 16 Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora! |
| 17 L’amico ama in ogni tempo, E il fratello nasce per l’afflizione | 17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje. |
| 18 L’uomo scemo di senno tocca la mano, E fa sicurtà al suo prossimo | 18 Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim. |
| 19 Chi ama contesa ama misfatto; Chi alza la sua porta cerca ruina | 19 Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast. |
| 20 L’uomo perverso di cuore non troverà il bene; E l’uomo stravolto nel suo parlare caderà nel male | 20 Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću. |
| 21 Chi genera un pazzo lo genera a suo cordoglio; E il padre dello stolto non si rallegrerà | 21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale. |
| 22 Il cuore allegro giova, come una medicina; Ma lo spirito afflitto secca le ossa | 22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti. |
| 23 L’empio prende il presente dal seno, Per pervertir le vie del giudicio | 23 Opaki prima dar iz njedara, da bi iskrivio putove pravici. |
| 24 La sapienza è nel cospetto dell’intendente; Ma gli occhi dello stolto riguardano alle estremità della terra | 24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje. |
| 25 Il figliuolo stolto è sdegno a suo padre, Ed amaritudine a colei che l’ha partorito | 25 Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj. |
| 26 Egli non è bene di condannare il giusto, non pure ad ammenda, Nè che i principi battano alcuno per dirittura | 26 Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike. |
| 27 Chi rattiene i suoi detti è dotato di conoscimento; E chi è di spirito riservato è uomo intendente. | 27 Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha. |
| 28 Lo stolto stesso è reputato savio, quando si tace; E prudente, quando tiene le labbra chiuse | 28 I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne. |
ITALIANO
ENGLISH
ESPANOL
FRANCAIS
LATINO
PORTUGUES
DEUTSCH
MAGYAR
Ελληνική
לשון עברית
عَرَبيْ