Qoelet 7
Confronta con un'altra Bibbia
Cambia Bibbia
BIBBIA CEI 1974 | Biblija Hrvatski |
---|---|
1 Un buon nome è preferibile all'unguento profumato e il giorno della morte al giorno della nascita. | 1 Bolji je dobar glas nego skupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan rođenja. |
2 È meglio andare in una casa in pianto che andare in una casa in festa; perché quella è la fine d'ogni uomo e chi vive ci rifletterà. | 2 Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego u kuću gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga čovjeka, i tko je živ, nek’ primi k srcu! |
3 È preferibile la mestizia al riso, perché sotto un triste aspetto il cuore è felice. | 3 Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno. |
4 Il cuore dei saggi è in una casa in lutto e il cuore degli stolti in una casa in festa. | 4 Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja. |
5 Meglio ascoltare il rimprovero del saggio che ascoltare il canto degli stolti: | 5 Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka. |
6 perché com'è il crepitio dei pruni sotto la pentola, tale è il riso degli stolti. Ma anche questo è vanità. | 6 Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luđaka, i to je ispraznost. |
7 Il mal tolto rende sciocco il saggio e i regali corrompono il cuore. | 7 Jer smijeh od mudraca čini luđaka i veselje kvari srce. |
8 Meglio la fine di una cosa che il suo principio; è meglio la pazienza della superbia. | 8 Bolji je svršetak stvari nego njezin početak i bolja je strpljivost od oholosti. |
9 Non esser facile a irritarti nel tuo spirito, perché l'ira alberga in seno agli stolti. | 9 Ne nagli u srdžbu, jer srdžba počiva u srcu luđaka. |
10 Non domandare: "Come mai i tempi antichi erano migliori del presente?", poiché una tale domanda non è ispirata da saggezza. | 10 Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje. |
11 È buona la saggezza insieme con un patrimonio ed è utile per coloro che vedono il sole; | 11 Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja. |
12 perché si sta all'ombra della saggezza come si sta all'ombra del denaro e il profitto della saggezza fa vivere chi la possiede. | 12 Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima. |
13 Osserva l'opera di Dio: chi può raddrizzare ciò che egli ha fatto curvo? | 13 Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio? |
14 Nel giorno lieto sta' allegro e nel giorno triste rifletti: "Dio ha fatto tanto l'uno quanto l'altro, perché l'uomo non trovi nulla da incolparlo". | 14 U sretan dan uživaj sreću, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo – da čovjek ne otkrije ništa od svoje budućnosti. |
15 Tutto ho visto nei giorni della mia vanità: perire il giusto nonostante la sua giustizia, vivere a lungo l'empio nonostante la sua iniquità. | 15 Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoč svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoč svojoj bezbožnosti. |
16 Non esser troppo scrupoloso né saggio oltre misura. Perché vuoi rovinarti? | 16 Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš? |
17 Non esser troppo malvagio e non essere stolto. Perché vuoi morire innanzi tempo? | 17 Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena? |
18 È bene che tu ti attenga a questo e che non stacchi la mano da quello, perché chi teme Dio riesce in tutte queste cose. | 18 Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega. |
19 La sapienza rende il saggio più forte di dieci potenti che governano la città. | 19 Mudrost mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika. |
20 Non c'è infatti sulla terra un uomo così giusto che faccia solo il bene e non pecchi. | 20 Na zemlji nema pravednika koji, čineći dobro, ne bi nikad sagriješio. |
21 Ancora: non fare attenzione a tutte le dicerie che si fanno, per non sentir che il tuo servo ha detto male di te, | 21 I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; čut ćeš možda da te sluga tvoj proklinjao; |
22 perché il tuo cuore sa che anche tu hai detto tante volte male degli altri. | 22 a zna tvoje srce kako si i ti često druge proklinjao. |
23 Tutto questo io ho esaminato con sapienza e ho detto: "Voglio essere saggio!", ma la sapienza è lontana da me! | 23 Sve sam to mudrošću iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokučiva. |
24 Ciò che è stato è lontano e profondo, profondo: chi lo può raggiungere? | 24 Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko – tko da i pronađe? |
25 Mi son applicato di nuovo a conoscere e indagare e cercare la sapienza e il perché delle cose e a conoscere che la malvagità è follia e la stoltezza pazzia. | 25 I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opačinu kao ludost, a ludost kao bezumlje. |
26 Trovo che amara più della morte è la donna, la quale è tutta lacci: una rete il suo cuore, catene le sue braccia. Chi è gradito a Dio la sfugge ma il peccatore ne resta preso. | 26 Otkrih da ima nešto gorče od smrti – žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmiče joj, a grešnik je njezin sužanj. |
27 Vedi, io ho scoperto questo, dice Qoèlet, confrontando una ad una le cose, per trovarne la ragione. | 27 Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik. |
28 Quello che io cerco ancora e non ho trovato è questo: Un uomo su mille l'ho trovato: ma una donna fra tutte non l'ho trovata. | 28 I još sam tražio, ali bez uspjeha. Nađoh čovjeka – jednog od tisuću, a žene ne nađoh među svima nijedne. |
29 Vedi, solo questo ho trovato: Dio ha fatto l'uomo retto, ma essi cercano tanti fallaci ragionamenti. | 29 Otkrih ovo: Bog stvori čovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke. |